Vlada je uspjela u naumu da zadrži cijenu plina istom kao i lani pa prije lokalnih izbora nećemo imati val poskupljenja, ali će visoku cijenu socijalnog mira platiti Hrvatska elektroprivreda. Naime, Vlada je na telefonskoj sjednici odredila maksimalnu cijenu po kojoj HEP mora prodavati plin lokalnim distributerima, a ona je 4 lipe niža od one kojom se barata na tržištu. HEP će ubuduće plin naplaćivati 18,09 lipa po kilovatsatu, ali s obzirom na to da plin stoji oko 22 lipe po kilovatsatu, HEP bi mogao do iduće godine, do kada mora poslovati s ovom cijenom, skupiti čak 240 milijuna kuna gubitaka. Spas mu može biti jedino Ina, ako kompanija odluči prodavati plin po cijeni nižoj od one koju može dobiti na tržištu.
Hoće li Ina popustiti Vladi?
HEP je lani prodavao plin po cijeni od 17,34 lipe po kilovatsatu, ali je Ina koja je još uvijek imala obvezu prodavati plin na domaćem tržištu morala prodati plin HEP-u za 13,94 lipe po kilovatsatu. HEP-u je tako bilo garantirano profitabilno poslovanje u sektoru plina, ali ove godine situacija se, liberalizacijom tržišta, potpuno promijenila. HEP je ovom odlukom Vlade prisiljen stvarati gubitke, a s obzirom na to da godišnje prodaje šest milijardi kilovatsati plina, njegov je gubitak na svakoj lipi cijene niže od tržišne 60 milijuna kuna.
I premijer Andrej Plenković i predsjednik Sabora Božo Petrov požurili su se u komentarima priskrbiti zasluge za zadržavanje cijene plina građanima na istoj razini, ali nisu u odluci objasnili kako će zaštititi HEP koji bi uskoro trebao, ako se planovi Vlade ne promijene, ići u inicijalnu ponudu pred investitore. Pred prodaju, dakle, snižava se cijena HEP-u s obzirom na to da je već sada izgledno da će zarada u 2017. biti umanjena za gubitke na poslovanju s plinom. Ina inače prodaje plin po cijeni od 6 lipa po kilovatsatu, ali zahvaljujući Zakonu o tržištu plina, nema više obvezu prodavati domaći plin na domaćem tržištu. Vlada tako više nema službenu ovlast prisiliti Inu da prodaje plin po cijeni nižoj od tržišne, ali neslužbeno se može čuti da Vlada pregovara s Inom.
I dok jedna strana kaže da su dogovori zaključeni i da HEP ne bi trebao poslovati s velikim minusima, druge informacije pak kažu da nije izgledno da će Ina lako popustiti Vladi i prodati plin ispod cijene unatoč tome što i na nižoj cijeni ima ogroman prostor za zaradu. Uprava Ine raspravljat će o cijeni koju će ponuditi HEP-u tek idućeg tjedna, a hoće li donijeti odluku na sjednici uprave koja se tek očekuje, ostaje vidjeti. Dio računa, ali puno manji, za socijalni mir platit će i Plinacro. Iako nije donesena konačna i službena odluka, neslužbeno se barata informacijom da Plinacro gubi 10 posto tarifne naknade za prijevoz plina.
Plinacro ostaje u plusu
Plinacro, kažu informacije iz Ministarstva zaštite okoliša i energetike, na računu ima oko 600 milijuna kuna pa zbog desetine nižih naknada neće poslovati u minusu, ali će mu se malo umanjiti investicijski potencijal. Plinacro je 2015. imao 525 milijuna kuna prihoda, što znači da će izgubiti oko 50 milijuna kuna prihoda, ali i 101 milijun kuna neto dobiti, što znači da bi trebao i dalje poslovati u plusu. Dodatne 0,4 lipe po kilovatsatu, odnosno oko 24 milijuna kuna treba uštedjeti na ostalim stavkama, a one se uglavnom tiču zarade lokalnih distributera. Gradska plinara Zagreb poslovala je 2014., što je najsvježiji dostupni podatak, s dobiti od gotovo 19 milijuna kuna, a investirala je oko 31 milijun kuna pa se može zaključiti da snižavanje marže neće ugroziti njezino poslovanje. Žrtva lokalnih izbora i pozitivnog imidža vladajućih kod birača ostaje HEP, ali moguće je da će njegovi problemi s početkom sezone grijanja, otprilike u rujnu, nestati kada Vlada prizna da teret liberalizacije cijene moraju ipak, barem djelomično, platiti i građani, a ne samo zlatna koka koju neće uspjeti tako skupo prodati ako je budu čerupali.
>> Skuplji plin i struja podići će cijene prijevoza i hrane 5-10 posto
Što nije stalno predizborno vrijeme, ništa ne bi smo morali plačati. Mene samo brine u kojemu sistemu mi to živimo. Cijela EU ima slobodnu tržišnu ekonomiju a mi socijalističku. Centralni komitet određuje cijenu energenata.