Nakon spašavanja njemačkog turista koji se u nedjelju uputio u noćno preplivavanje Barbatskog kanala i penjanja na vrh otočića Dolin, HGSS je postavio pitanje trošenja nacionalnih resursa i opravdanosti besplatnog spašavanja.
Turisti nisu paraziti
Međutim, prst nisu uprli samo u strance koji se ljeti u japankama penju na Velebit ili krenu u obilazak nepristupačnih područja bez adekvatne opreme. Drugi par rukava je u sustavu koji funkcionira, ali “uvijek može bolje”.
– Hrvatska je turistička zemlja i dijelom od turista živi te se na njih ne treba gledati kao na parazite. Stranci odlaskom na ljetovanje uplaćuju i policu putnog/zdravstvenog osiguranja. Problem je u činjenici da sudionici sustava traganja i spašavanja ne mogu naplatiti račun osiguravajućoj tvrtki i ona na tome dobro zarađuje – napisao je pročelnik riječkog HGSS-a Ante Škrobonja. Ističe kako nije stvar samo u HGSS-u, već treba postaviti pitanje financiranja ostalih službi te pitanje – kome, kada i zašto naplatiti.
– Prije godinu dana spašavali smo strankinju u Baški. Činila se jako zabrinuta zbog svega i nakon što sam joj objasnio cijeli postupak, što će se dalje događati i da je potreban helikopterski transport, ali da se ne brine jer je kod nas spašavanje besplatno, njezina me reakcija prilično iznenadila. Rekla je da je se to uopće ne tiče jer će njezino osiguranje ionako sve naplatiti. I žena je potpuno u pravu, ona je uplatila osiguranje i ima pravo dobiti punu uslugu. Ali problem je što naš sustav ne djeluje na taj način već na potpunom sistemu solidarnosti – objašnjava Ante Škrobonja. Međutim, prije rasprave o naplaćivanju spašavanja potrebna je kompletna izgradnja turističke infrastrukture, objašnjava šef HGSS-a Vinko Prizmić. Ističe da glavnu ulogu u tome igraju država te jedinice lokalne i regionalne samouprave koje su odgovorne i za nepristupačne prostore u kojima turisti zapnu.
– Ako si ti sve lijepo uredio, označio staze, puteve, sve to praktički prodao kao proizvod, onda kažeš turistu: kreći se po stazama, angažiraj vodiče, kupi kartu, osiguraj se. Onda kad taj subjekt napravi nešto neodgovorno, a svi drugi su napravili svoj dio posla, onda nema nikakvih problema da mu se to naplati. To je kao u prometu, ako ja vozim 300 kilometara na sat, a nema znaka i nema propisa koji bi me kvačio, tko mi što može – slikovito objašnjava Vinko Prizmić. Upravo je to uvjet za uspostavu potpunog sustava zaštite i spašavanja po uzoru na europske zemlje koji još daleko od implementacije u Hrvatskoj.
Projekt Ministarstva
Kao prvi korak, u pripremi je pilot-projekt pod vodstvom Ministarstva zdravlja, koji bi najprije obuhvatio naplaćivanje korištenja civilnih helikoptera u akcijama spašavanja. Budući da se trenutačno u akcijama koriste zračne snage Hrvatskog ratnog zrakoplovstva, a da ni vojska, baš kao ni GSS ne može izdavati račune i tako se naplaćivati od osiguranja, u pripremi je projekt kojim bi se u akcijama koristili civilni zrakoplovi. Račune za njihovo korištenje izdavao bi Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje kroz putna osiguranja turista. Rješenje bi obuhvaćalo ne samo prevoženje helikopterom već i kompletnu akciju spašavanja, ističe Prizmić.
>> Njemačka obitelj s troje djece izgubila se na Risnjaku, pronađeni žedni i izmoreni
Čitam ovdje hrpu zlonamjernih komentara jedne te iste osobe, te se ne mogu oteti dojmu kako taj "klaun" pokušava diskreditirati rad HGSS-a, podmećući im npr da je HGSS kriv za troškove kada vojni helikopter mora prebaciti trudnicu s otoka na kopno, iako to nema nikakve veze sa HGSS-om. Čemu takva zlonamjernost?