Prosječna izdvajanja za socijalnu zaštitu na razini Europske unije u 2014. godini iznosila su 28,7 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP-a) EU, pokazalo je posljednje istraživanje europskog statističkog ureda Eurostata.
Dok udio socijalne zaštite u BDP-u prelazi 30 posto u Francuskoj, Danskoj, Finskoj, Nizozemskoj, Belgiji, Austriji ili Italiji, u Hrvatskoj on iznosi tek 21,6 posto u 2014. godini. Na samom dnu europske ljestvice je Letonija koja za socijalnu zaštitu izdvaja 14,5 posto BDP-a, a od nje nisu daleko ni Poljska, Češka ili Mađarska koje su u 2014. godini za socijalnu zaštitu izdvajale oko 19 posto BDP-a.
Iako je prema podacima Eurostata najveći dio socijalnih davanja u europskim zemljama usmjeren prema starijoj populaciji, odnosno umirovljenicima, Hrvatska je rekorder u izdvajanjima za zdravstvenu skrb građana.
Hrvatska, naime, za zdravstvenu skrb izdvaja 45,8 posto svih socijalnih davanja, dok je europski prosjek 36,5 posto. Hrvatsku u izdvajanjima za zdravstvenu skrb slijede Njemačka i Nizozemska.
Hrvatska je bitno ispod europskog prosjeka kada se gledaju izdvajanja za nezaposlene kao i za socijalno isključene osobe. Dok su europske zemlje u prosjeku za nezaposlene izdvajale oko 5,1 posto svih socijalnih davanja u 2014. godini, Hrvatska za nezaposlene odvaja tek 2,3 posto, a od nje su gore tek četiri zemlje – Velika Britanija, Mađarska, Poljska i Rumunjska.
Za socijalno isključene Hrvatska izdvaja tek 1,1 posto ukupnih socijalnih davanja, a europski prosjek je 4,0 posto. Ipak, gore od Hrvatske po tom pitanju su Italija, Grčka, Poljska, Portugal...
Udio izdvajanja za starije građane na razini cijele Europske unije iznosio je 45,9 posto svih socijalnih davanja u 2014. godini, i tu je rekorder Grčka koja najviše izdvaja za ovu skupinu građana, čak 65 posto svih socijalnih davanja.
Negdje na sredini ljestvice nalazi se Hrvatska koja za naše starije sugrađane izdvaja 43,7 posto svih socijalnih davanja. Izdvajanja za stariju populaciju u Irskoj koja ima mlađu populaciju pak čine najmanji dio unutar socijalnih transfera – 29,8 posto, a pri dnu ljestvice su Luksemburg, Njemačka i Belgija.
Hrvatska najviše troši na uhljebe, izmišljene "općine" i "gradove" koji se ne mogu sami financirati, kojekakve nepotrebne agencije, zaklade, udruge, nepotrebna ministarstva itd. Da se to riješi zdravstvo bi bilo besplatno i bez problema