Hrvatska ulazi u red zemalja koje su posljednjih šest godina imale najbrži rast javnog duga, što su financijska tržišta sankcionirala rušenjem kreditnog rejtinga zemlje. Novi je hrvatski premijer naveo smanjenje javnog duga kao svoj prioritet, a on preuzima upravljanje zemljom u vrijeme kad javni dug iznosi 286 milijardi kuna, odnosno 86 posto BDP-a.
Hrvatska među nižima
Milanovićeva je vlada zatekla 212 milijardi kuna javnog duga (64 posto BDP-a) te ga je u četiri godine svog mandata povećala za približno 74 milijarde kuna. Većina novog duga – oko 40 milijardi kuna – otišla je na plaćanje kamata, a ostalo za financiranje proračunskog deficita i dugove javnih poduzeća. Prema kriterijima iz Maastrichta, hrvatski javni dug ne bi smio premašiti 200 milijardi kuna, a novi je premijer obećao da će ga u ovoj godini smanjiti za četiri milijarde kuna!
I dok svi čekaju prvi proračun nove vlade i smjernice koje će pokazati osnovne pravce djelovanja, jučer je Eurostat objavio podatke o potencijalnim obavezama zemalja članica Europske unije u 2014. koji bacaju posve drugačiju sliku na stvarnu zaduženost država. Prema toj računici, hrvatski javni dug dostigao je vrijednost godišnjeg BDP-a jer ga dižu potencijalne obaveze države koje iznose 13,6 posto. Europska je komisija shvatila da gotovo sve zemlje, upravo zbog izbjegavanja kriterija iz Maastrichta, imaju dvostruko knjigovodstvo te izvanbilančno kreiraju potencijalne obaveze kroz različita jamstva, projekte javno-privatnog partnerstva, obaveze javnih poduzeća i loše kredita. Primjerice, Njemačka je rekorder po visini izvanbilančnih obaveza države koje iznose 132 posto BDP-a. Po tom kriteriju javni dug njemačke države nije samo 75 posto BDP-a, nego je 207 % BDP-a. Hrvatska se ovaj put nalazi u grupi zemalja čije su potencijalne obaveze među nižima.
Slovačka država je, primjerice, minimalno podržavala svoja javna poduzeća putem jamstava ili ulazila u javno-privatna partnerstva te je kod Slovaka udio potencijalnog duga koji bi mogli nastati iz tih jamstava i ulaganja samo 2 posto BDP-a. Litva ima 7 posto, Estonija oko 10 posto, Rumunjska 12 posto, Hrvatska je odmah do njih s potencijalnim obavezama nešto većim od 13 posto BDP-a.
Štite svoja javna poduzeća
Bogate zapadne države štite svoja javna poduzeća više nego što se kod nas misli i općenito više ulaze u projekte s privatnim sektorom, a posebno su na tom planu aktivni Njemačka, Luksemburg, Irska, Francuska, pa i Slovenija. Uz jamstva javnim poduzećima te države su značajna sredstva uložile i u državne financijske institucije. U prosjeku, potencijalne obaveze povećavaju službeni javni dug za 50-ak posto, i to puno više u zapadnim nego u istočnim članicama EU.
>> Hrvatski javni dug do 2017. bit će 93% BDP-a!
Možda je njemački dug 207 % BDP-a a hrvatski 100 % BDP-a ali je mnogo bitnije kome se duguje. Njemački dug je dug prema njemačkim bankama, njemačkim kompanijama i njemačkim građanima a hrvatski dug je u najvećem dijelu dug prema stranim bankama, stranim kompanijama i stranim građanima.