Kakvo je opredjeljenje hrvatskih birača, jesmo li pretežno desno orijentirani, lijevo ili nas je najviše u političkom centru? Ovisno o našim političkim opredjeljenjima, aktualni politički događaji utjecat će na našu motivaciju da izađemo na birališta, a i na naše stavove. Najveći utjecaj na rezultate mogao bi biti ako nas je većina u političkom centru, osobito kod birača koji glasuju i za stranke lijevog i desnog centra.
Jer, na ponašanje birača s definiranim “lijevim” ili “desnim” stavovima i preferencijama malo što može utjecati i njihove stavove i motive da izađu na birališta neće promijeniti ni optužnica, afera, ostavka ili neispunjena obećanja. Oni će opet glasati za “svoje”.
Motivacija za izbore
Drugačije je s biračima “centra” koji, pokazali su svaki izbori, traže “svoje” pa se nekad rasprše i tako posredno utječu samo na neuspjeh lijeve ili desne opcije ili se, kao što je lani bilo uočljivo, koncentriraju na jednu mogućnost, od čega je profitirao Most. Prema prošlotjednom istraživanju Nove TV i agencije Ipsos Puls, SDP bi sada uvjerljivo pobijedio uz podršku od čak 31 posto birača, dok bi ih za HDZ glasovalo tek 21,5 posto, za Most 12 posto i za Živi zid 7,7 posto. Što nam ta anketa govori o rezultatima budućih izbora? Prije svega, jedno je odgovoriti na telefonski upitnik, a drugo je otići na biralište pa nam anketa baš ništa ne govori o motivaciji birača. Anketa je rađena pod svježim teretom ostavki Tomislava Karamarka i odluke o raspuštanju Hrvatskog sabora u trenutku kad je za pretpostaviti najveći utjecaj tih događaja na stavove birača.
Kao većina anketa, i ova je rađena kao da je Hrvatska jedna izborna jedinica tako da nam o regionalnim strankama poput IDS-a ili HDSSB-a i političkim endemima uspješni(ji)m u pojedinim izbornim jedinicama, kao i o izbornim apsurdima, ovisno o disperziji ili koncentraciji glasova, ne govori baš ništa. Ankete ne uzimaju u obzir ni “koalicijski” faktor. Recimo, na prošlim izborima za dvije koalicije HDZ-a i SDP-a glasovalo je u svim jedinicama od 65 do 75 posto onih koji su izašli na birališta, dok im je anketni zbroj 51,5. Koliki je stvaran utjecaj stranaka u koaliciji, nije poznato. Stoga nam ankete govore tek nešto o aktualnom trendu preferencija birača koji je trenutačno na strani SDP-a i protiv HDZ-a, što neki događaji već sutra mogu promijeniti, kao što će se vjerojatno i dogoditi u ovisnosti o izborima u HDZ-u.
Institut društvenih znanosti Ivo Pilar proveo je metodološki relevantno istraživanje političkog opredjeljenja kroz projekt Pilarov barometar hrvatskog društva. U proljeće 2014. i 2015. anketiranima su ponudili mogućnost da se očituju na skali od 1 “izrazito lijevo” do 10 “izrazito desno”, gdje je 5 “ni lijevo ni desno” – centar. Anketna istraživanja pokazala su da pretežemo “udesno”, ali najveći broj onih koji su se izjasnili za sebe je reklo da su u “centru”, odnosno u tom spektru blage “ljevice” i “desnice” oko centra sebe je vidjelo 2014. 41 posto anketiranih, a lani 38 posto. Uzgred, zanimljivo je i da Pilarov barometar nudi podatak da čak 68,9 posto ispitanih malo ili nimalo zanimaju politička zbivanja. Što nam pak govore rezultati parlamentarnih izbora koji su najrelevantniji.
Birači desnice traže luku
Pojedine izborne jedinice izrazito su orijentirane prema lijevoj ili desnoj opciji, dok su birači centra očito iz izbora u izbore “lutali”, zbog čega su se glasovi rasipali na niz političkih opcija sve do lani kad je većina birača “protiv SDP i HDZ-a” svoje opredjeljenje prepoznalo uglavnom u Mostu. Analizirali smo rezultate izbora od 2000., u 1., 3., 6., 7. i 8. izbornoj jedinici birači su po svom izboru pretežito lijevo orijentirani, dok su u 4., 5., 9. i 10. desno orijentirani. Za 2. izbornu jedinicu može se reći da je crveno-plava jer su u njoj pobjeđivale obje političke opcije. U toj se jedinici očituje, osobito na izborima koje HDZ gubi, rasap glasova desno orijentiranih birača, što je i inače problem “desnice” i “desnog centra”, čiji birači stalno traže svoju luku. No, HDZ je lani s Domoljubnom koalicijom ostvario dosad najbolji rezultat u 2. jedinici.
I izjednačeni rezultati lanjskih izbora govore o uravnoteženijem opredjeljenju birača, odnosno upućuju na to da je centar najčešće opredjeljenje, a što je izraženo i u javnosti i na biralištima i u traženju “trećeg puta”, koji je na prošlim parlamentarnim izborima nađen u Mostu. Da smo više lijevo ili desno, rezultati dviju opcija bili bi postojaniji, a ne bi varirali u rasponu i od dvadesetak posto.
Dvojba HDZ ili SDP - U nekim izbornim jedinicama preferiraju se stranke ljevice (crveno), a u nekima stranke desnice (plavo). Pretežito opredjeljenje birača jest dvojba HDZ ili SDP, ali svi njihovi birači nisu politička desnica i ljevica, već obje strane privlače birače centra. Ali, koliki ih je broj, ne može se odrediti, kao što je teško odrediti za neke stranke privlače li više desne, lijeve ili birače centra. Po Pilarovu barometru, najviše nas se ipak izjašnjava ni lijevo ni desno (27 posto), odnosno s onima blago lijevo i desno (od 38 do 41 posto).
>>Bili su tim iz snova u MVP-u, a danas vladaju Hrvatskom
Koje glupo pitanje Hrvati su na referendumu rekli da su sto posto protiv komunističke zlo partije koja ih je 45 godina protjerivala,borogonila, zatvarala i ubijala. Na žalist danas ta partija upravlja svim medijima okupirala ih i manipulira Hrvatima!!!