Ministar financija Boris Lalovac gostovao je jutros u emisiji Hrvatskog radija "A sada Vlada" te je ponovio da će njegov fokus u radu biti na rashodovnoj strani proračuna te da će bolje kontrolirati trošenje proračunskih sredstava, a napao je i analitičare HNB-a zbog zaključka da se proračun puni lošije od plana.
Komentirao je pisanje medija o slabijem punjenju proračuna, a novinarka ga je pitala je li proračun pred bankrotom i prijeti li nam grčki scenarij zbog podbačaja u punjenju PDV-a koji je premašio 1,2 milijarde kuna te da se zbog toga otvara rupa između prihoda i rashoda.
Ovakve informacije u javnosti izazivaju bojazan i nestabilnost
– Takve informacije, kada se plasiraju u javnost, onaj koji ih plasira valjda mora imati i debela obrazloženja iza toga. Tako plasirati informaciju bez konzultacija s Ministarstvom financija smatram neodgovornim. Moram reći da me tu jako ražalostila neodgovornost monetarne vlasti jer su išli komentirati nešto bez Ministarstva financija. To je isto kao kad bismo mi počeli komentirati Hrvatsku narodnu banku zašto nema deprecijacije valute 10 ili 15 posto i da mi na tome inzistiramo – kazao je Lalovac kojega je očito naljutio potez HNB-a i dodao da i monetarna i fiskalna politika zajedno moraju raditi na stabilnosti.
– Ovakve informacije u javnosti izazivaju bojazan i nestabilnost, što mislim da je neodgovorno. U tom smislu zaista prozivam HNB zbog takvih informacija – kazao je ministar i objasnio je da je ove godine dinamika naplate poreza drugačija nego prošle godine.
– Žao mi je što se kolege bave paušalnim procjenama. Pritisak na proračun imamo zbog već nabrojanih izdataka – rekao je ministar i dodao da prema planu može doći do još jednog zaduženja krajem godine, a moguće je i zaduženje zbog uklanjanja šteta od poplave.
Čeka nas težak posao
Na pitanje koliko mu stvara opterećenje u poslu to što je došao nakon burne smjene bivšeg ministra Slavka Linića, Lalovac je kazao da je prije dvije i pol godine u Ministarstvo došao po preporuci struke i premijera.
– Fokusiran sam na deficit i mjere koje moramo ispoštovati, a ostale stvari ne komentiram i ne gubim energiju na njih jer svu energiju ulažem u posao – rekao je Lalovac koji je najavio da je pred Hrvatskom, nakon ocjene Europske komisije, težak posao. – Bitno je da je Komisija prepoznala da smo krenuli s reformama, ali i svi pitaju o ubrzanju tih reformi. Moramo krenuti puno brže nego se to čini – rekao je Lalovac i dodao da nas čeka "teška godina".
– Moramo ispuniti ono što smo napisali i što smo si zacrtali. Obećali smo da ćemo ispoštovati sve proračunske mjere na rashodovnoj, kao i na prihodovnoj strani što će biti izazov. Kada nemate određeni dio gospodarskih aktivnosti, puno je teže kontrolirati prihodovnu stranu - kazao je Lalovac i dodao da će mu fokus biti na rashodovnoj strani.
Mijenjati praksu iz prošlosti
– Volio bih mijenjati ono što se događalo u prošlosti, a to je da dinamiku isplata određenih većih izdataka, kao što su poljoprivreda i zdravstvo, imamo definiranu godinu dana unaprijed – rekao je Lalovac i dodao kako bi poljoprivrednici, a i svi ostali, morali znati u kojem će točno mjesecu dobiti primanja. Želi na mjesečnoj razini znati plan isplata iz proračuna, a kazao je da će mu u tome trebati pomoć drugih ministara.
Na pitanje kako će smanjiti rashodovnu stranu proračuna, Lalovac je kazao da će pod reviziju staviti određene isplate iz proračuna. – Ulaskom u Europsku uniju, proračun Hrvatske više neće biti isti kao prije zato što se novac za neke troškove, sredstava za subvencije i određene projekte može naći u europskim fondovima – kazao je ministar.
– Dosad je najlakše bilo nazvati Ministarstvo financija kada mi treba novac za određeni projekt. Tako su isfinancirani svi projekti u prošlosti – kazao je Lalovac i spomenuo gradnju luka i druge infrastrukturne projekte čije financiranje je u prošlosti ovisilo o novcu iz proračuna. – U budućnosti nemamo više prostora za takav način financiranja. Kada govorimo o plaćama, mirovinama i socijalnim naknadama, one su na prioritetnoj listi koje idu kao prve isplate – upozorio je Lalovac i dodao kako će sve ostalo ići kasnije.
"Želimo vidjeti učinak subvencija na gospodarstvo"
– U to spadaju i subvencije. Mi želimo vidjeti njihov učinak na gospodarstvo – kazao je Lalovac i dodao da žele vidjeti kakav je učinak subvencija na BDP. – Mi nismo bogata zemlja da dajemo subvencije, a ne vidimo njihov učinak na gospodarstvo. Treba reći je li to subvencija ili socijalna naknada – kazao je Lalovac koji želi s Državnim zavodom za statistiku ustrojiti alat kojim će se mjeriti utjecaj subvencija na BDP.
– Došli smo do limita zaduženosti – kazao je Lalovac i upozorio da u budućnosti ne možemo zadržati praksu iz prethodnih godina. Ministar nema dvojbe da će Hrvatska, što se tiče proračunskog deficita, do 2016. godine ući u zadane okvire od 3 posto koje nam je zadala Europska komisija.
Smatra da je dijelom za rekordno nisku kamatu od 3,8 posto kod posljednjeg zaduživanja zaslužan i ulazak u Europsku uniju. Odgovorio je i zašto nije uzeo više novca kod posljednjeg zaduživanja u inozemstvu, iako su kamate bile rekordno niske. – Mi smo išli do maksimalnog iznosa, milijardu i 250 tisuća eura, koji nam dopušta Zakon o izvršenju državnog proračuna – kazao je Lalovac i dodao da se po zakonu nisu mogli više zadužiti i time platiti stare kredite.
Kada će novi porezi?
Otkrio je da su izmjene zakona kojim se reguliraju predstečajne nagodbe u završnoj fazi te da će u lipnju ili srpnju biti na saborskim klupama. – U predstečajne nagodbe više će se uključiti sudovi – kazao je Lalovac.
Na pitanje hoće li biti novih poreza, Lalovac je kazao da će poštovati sve proračunske mjere zapisane u dokumentu poslanom Europskoj komisiji.– Neće biti novih poreza osim onih koji su ranije najavljeni. Već se dugo govori i o porezu na kamate na štednju i na nekretnine – kazao je Lalovac i dodao kako će dugo trajati pripreme za uvođenje Poreza na nekretnine te nije želio potvrditi da će taj porez biti uveden u siječnju 2016. godine.
>>PDV na hranu sniziti na 13%. Ali nije jasno ni kad ni kako
>>Nekorektno i suludo je tvrditi da bi slabija kuna generirala rast
Veliki broj općina,veliki broj županija,njihova neučinkovitost.Veliki dodaci na plaće u javnim i državnim poduzećima,dok privatni sektor,poljuprivreda i ostale grane grcaju u problemima,sa toliko nezaposlenih ova država može samo i dalje srljati u dug.Bez zdravog gospodarstva i proizvodnje u malim,srednjim i velikim poduzećima sa dobrom poljuprivredom koji pune državni proračun nema napretka.S jedne strane velika administracija koja je potrošać a malo otvorenih radnih mjesta po logici nema napretka.Bogati smo vodom a cjena joj raste do neba,imamo zemlju pod 60% šuma a cjene trupaca su visoke,imamo more,imamo nacionalne parkove a mi u dubiozi boli glava.Da Švicarska i Njemačka ima sve ovo pa gdje bi im bio kraj a u Švicarskoj po novom najniža plaća u kunama 25 000.Imati toliko Bogatu zemlju sa svime a neznati iskoristiti sva njena bogastva to može samo Hrvatska.