Iako nema zakonskih mogućnosti zaključati državnu blagajnu, ministar financija Boris Lalovac upravo nešto slično namjerava napraviti od 23. prosinca. Izvori nam tvrde kako se iz riznice svaki dan šalju apeli i upozorava ministre da ne troše na nepotrebne nabave, poput namještaja i putovanja, ali ministri nisu posve poslušni pa vodeći ljudi Ministarstva financija koriste svaki argument da državu natjeraju na štednju.
Zauzdavanje troškova
– Ne možemo doslovno zaključati blagajnu, ali možemo se potruditi izbjeći nepotrebne troškove. Ako netko ima račun, naravno da ćemo ga platiti, ali radimo sve da troškove zauzdamo – kaže nam visoki izvor upoznat sa stanjem u državnoj riznici. Lalovac se u bici za očuvanje proračuna ne libi ni prozivati one koji previše troše, ali pojedini ministri i dalje pokušavaju u zadnjem dijelu godine potrošiti novac koji im je ostao na raspolaganju. Lalovac je, podsjetimo, najavio da bi uz zadržavanje ritma deficit do kraja godine mogao biti znatno manji nego je rebalansom proračuna predviđeno, odnosno oko 12,5 milijardi kuna nakon što je na prvi dan prosinca zatekao fiskalni suficit i 9,4 milijarde kuna deficita države. Ipak dvanaest dana poslije, odnosno 12. prosinca, dug je već znatno povećan. Manjak u državnoj blagajni trenutačno iznosi 13,2 milijarde kuna, ali isplaćene su mirovine i plaće, za što je izdvojeno oko četiri milijarde kuna, a nisu još pristigli svi prihodi. Realnija slika znat će se kada se prikupe podaci za 15. prosinca jer je to datum kada se u riznicu slije većina novca od doprinosa, a očekuje se i priljev PDV-a. Time će se deficit proračuna smanjiti za minimalno dvije milijarde kuna pa bi Lalovac, ako nad državnim troškovima bude dežurao dok ne odzvoni ponoć, zaista i mogao ispuniti cilj o znatno manjem deficitu od planiranog.
Troše kao sumanuti
Uspije li u tome, postavlja se pitanje jesu li proračuni tijekom godina loše i preširoko planirani ili je manji deficit ostvaren time da se računi stavljaju na stranu.
U Ministarstvu financija uvjeravaju kako unatoč “zaključavanju blagajne” neće biti neplaćenih računa i da Lalovac neće koristiti mogućnosti koje nudi knjigovodstvo kako bi neke obveze prebacio na 2015. godinu To nameće zaključak da su se proračuni planirali tako da je u njima bilo puno financijski “praznog hoda”. U panici da će se to i dokazati, pojedini ministri troše kao sumanuti, kažu nam izvori, a takvo je ponašanje razlog zašto se odlučilo na rigoroznu kontrolu svakog računa. Borba za manji deficit krucijalna je u trenucima kada su javne financije na korak do kolapsa. Javni dug popeo se iznad 80 posto BDP-a i iznosi 252 milijarde kuna, to je podatak iz prve polovice godine, a izdvajanje za kamate u 2015. premašit će 14 milijardi kuna.
>> Lalovac vraća poticaje na stambenu štednju, ali upola manje - 4,9 posto
Švicarska a?