08.03.2017. u 17:30

Gost komentator, veleposlanik Kanade u RH Daniel Maksymiuk, piše o zastupljenosti žena u politici.

Prije nekoliko mjeseci, netom nakon prve sjednice Sabora, pisao sam o izazovima sudjelovanja žena u politici i gospodarstvu te o tome koliko možemo dobiti – u Kanadi, u Hrvatskoj i u cijelome svijetu – ako smo predani cilju da žene budu jednako prisutne u radu demokratskih institucija. Kakva je sada situacija?

Znam da se položaj žena u Hrvatskoj značajno promijenio nabolje od neovisnosti, što se vidi po izražajnijoj ulozi žena (i boljoj zastupljenosti!) u medicini, pravu i sl. Plaće žena se polako primiču ideji “jednake plaće za jednaki rad”, a već ionako prednjače na polju visokog obrazovanja, u gotovo svim disciplinama. Vidim da predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović i dalje podupire uključivanje žena u politiku i gospodarstvo. Hrvatska sada ima prvi mandat u UN-ovom Vijeću za ljudska prava, a govor ministra Stiera u UN-u prošli tjedan ističe da se “posebna pažnja treba pridati osnaživanju žena”.

Bilo mi je drago vidjeti da je premijer Plenkovića polovicu ministara u Vladi zamijenio ženama i sada ih je 28 u Saboru. Što je još važnije, još je šest žena dobilo priliku iskustva u Saboru za buduće uspjehe. Vidio sam i trud da se postigne jednaka zastupljenost oba spola na funkcijama državnih tajnika i drugim visokim položajima. Ipak, usprkos navedenom, nije postignuta potpuna ravnoteža kada je riječ o političkom sudjelovanju žena u Hrvatskoj. Kanada je također još nije postigla – iako premijer Trudeau ima podjednak broj ministara i ministrica, samo je 26 posto žena u kanadskom Parlamentu. U ovom se slučaju Kanada i Hrvatska trude doskočiti zajedničkom problemu.

Jasno je da je uloga političkih stranaka najvažniji čimbenik za povećanje broja žena u parlamentima. Međutim, kvote su najučinkovitije za poboljšanje ravnopravne zastupljenosti spolova. To znači da su predstojeći lokalni izbori jedinstvena prilika da stranke pokažu predanost poštivanju zakona koji se prvi put primjenjuje. Vođe velikih stranaka su nedvosmisleno poduprle tu ideju. Premijer je rekao kako će se njegova stranka truditi da “što više kandidatkinja bude zastupljeno na lokalnim izborima i da preuzimaju odgovornosti na svim razinama stranke”, a vođa opozicije tvrdi da će se SDP “apsolutno pridržavati kvote žena na izbornim listama”. Izjave većine drugih čelnika na tragu su prethodnih, što pokazuje da postoji snažna podrška napredovanju žena u politici. Nažalost, na lokalnoj je razini raskorak veći. Nakon lokalnih izbora 2013., postotak žena bio je ispod održivog (30% smatra se “kritičkom masom” u ovom pogledu). Diljem Hrvatske samo je 6,8% načelnica, 7,9% gradonačelnica i 5% županica. Žene zauzimaju samo petinu mjesta u općinskim i gradskim vijećima (gdje politički vođe najčešće započinju svoje karijere), unatoč činjenici da su žene predstavljale trećinu kandidata. Izdvojio bih istarsku i zagrebačku skupštinu koje imaju više od trećine zastupnica, gradsko vijeće Istarske i Koprivničko-križevačke županije s više od 30% zastupnica te Ličko-senjsku i Međimursku županiju s više od 25% žena u općinskim vijećima. U tim je područjima Hrvatska bila najbolja u uključivanju žena u politiku.

Za nekoliko mjeseci hrvatski će glasači birati novi naraštaj lokalnog vodstva. Bit će zanimljivo vidjeti je li neka od stranaka odlučila koristiti sustav naizmjeničnog uključivanja žena na liste, kao što je to slučaj s Europskim parlamentom. Ipak, nesumnjivo je da lokalne samouprave i vlade donose bolje odluke kada postoji ravnoteža žena i muškaraca jer odražavaju različite perspektive i imaju sveobuhvatno razumijevanje interesa građana. Ova je točka važna za Kanadu i za mene kao veleposlanika.

Danas je Međunarodni dan žena i čestitam izvanrednim ženama u Hrvatskoj na svemu što su postigle. Također se nadam da će politički akteri u Hrvatskoj obratiti pažnju na poruke državnog vodstva i da će rezultati 21. svibnja učiniti taj dan “ženskim danom”. Veselim se upoznavanju sljedećeg naraštaja hrvatskih župana, gradonačelnika i načelnika te se nadam vidjeti što više žena među njima.

* Korišteni su podaci su Državnog zavoda za statistiku i Ureda pravobraniteljice za ravnopravnost spolova.     

Komentara 2

Avatar nekakav
nekakav
08:36 09.03.2017.

zanimljivo da se tzv. zapostavljenost žena najčešće ističe u politici i vodećim funkcijama. nikad nije problem bila ogromna zastupljenost žena u javnom sektoru, posebno upravi. dođite u bilo koju općinsku, gradsku, županijsku upravu, i moći ćete na prste jedne rukeke izbrojiti muške službenike, bilo da se radi o gradu zadru, Varaždinu, općini Virje...

DO
doktorica
12:44 11.03.2017.

pa uglavnom su to žene koje su došle po pol. ili" rodijačkim" vezama,kojekakvim "zaslugama"sa malo škole i stila,ali zato ih netko gura...

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije