Devet lokaliteta diljem Europske unije dobilo je ovih dana oznaku europske baštine koju dodjeljuje Europska komisija (EK). Među njima su i pretpovijesno neandertalsko nalazište i muzej u Krapini.
– To je zaista visoko priznanje – zadovoljno će ravnateljica Muzeja Hrvatskog zagorja mr. sc. Vlasta Krklec.
Isplatio se, dodaje, trud oko izrade zahtjevne prijavnice za oznaku koja se dodjeljuje svake dvije godine, a ovaj put u konkurenciji je bilo 18 kandidata. Države članice EU mogu predložiti po dva lokaliteta, a to je pravo Ministarstvo kulture prošle godine prvi put i iskoristilo kandidiravši muzej u Krapini i Centar industrijske baštine Rijeke. – Oznaka za Muzej znači izuzetnu promidžbu prapovijesne prirodne baštine široj europskoj publici, povezivanje s drugim europskim lokalitetima, zajedničke promocije i kreiranje novih projekata – napominje Krklec.
U obrazloženju EK navodi se da je u Krapini 1899. pronađen najveći broj fosiliziranih kostiju neandertalaca u Europi, oko 900 posmrtnih ostataka osamdesetak ljudi, kao i kosti životinja poput špiljskog medvjeda, vuka, losa, jelena, toplodobnog nosoroga i drugih, koje su živjele 125.000 godina prije nove ere. Uz Krapinu, oznaku europske baštine dobili su još Pšemislovićki dvorac Olomouc i Nadbiskupski muzej u Češkoj, rt Sagres u Portugalu, Carska palača u Austriji, povijesni kompleks Sveučilišta u Tartuu u Estoniji, Glazbena akademija Franz Liszt u Mađarskoj, belgijski Mundaneum, Groblje br. 123 istočnog fronta Prvog svjetskog rata u Poljskoj i Europsku četvrt u Strassbourgu.
>> I paška čipka i brački kamen uskoro će se moći zaštititi u EU
Koja je Krklec na slici?