Ne prihvati li Sabor naš prijedlog izmjena Zakona o izbornim jedinicama ja i bilo tko drugi imamo ustavno i moralno pravo pred Ustavnim sudom pokrenuti postupak ocjene ustavnosti izbornih rezultata po pojedinim izbornim jedinicama, poručio je danas laburist Dragutin Lesar. Njegova stranka, naime, predlaže izmjene spomenutog zakona prema kojemu bi se Hrvatska podijelila u šest izbornih jedinica u kojim bi se birao različiti broj zastupnika. Tako bi se, kaže Lesar, ispravila nejednakost u težini biračkog glasa.
– 9. izborna jedinica koja je najveća ima 432.312 birača, dok je u 4., najmanjoj izbornoj jedinici, ima 335.495 birača, što znači da je razlika između te dvije izborne jedinice u čak 96.825 birača, što bi bila razlika od 3,5 mandata – objašnjava Lesar te dodaje da je razlika po jednom mandatu u 6917 birača. Tu su nedopustive razlike, tvrdi Lesar te podsjeća na izvješće Ustavnog suda iz 2010. godine o nejednakoj težini biračkog glasa.
U tom izvješću Ustavni sud je napisao da o ravnomjernoj raspodjeli broja birača ovisi zakonitost i opći demokratski karakter cjelokupnih izbora.
– O tome može ovisiti i ocjena ustavnosti cjelokupnih izbora – oni bi bili nesuglasni Ustavu ako bi prekomjerno odstupanje u broju birača po pojedinim općim izbornim jedinicama izravno i neposredno utjecalo na izborni rezultat, tj. ako bi dovelo do različitih izbornih rezultata u situaciji kada bi svi ostali elementi izbornog sustava bili, odnosno ostali isti – napisao je Ustavni sud 2010. godine koji je Sabor upozorio da zbog toga treba hitno mijenjati Zakon o izbornim jedinicama. Ustavni sud tada je upozorio i da treba paziti da se granice izbornih jedinica što više podudaraju s administrativnim granicama tih jedinica, dakle, da se ne smije dogoditi da Grad Zagreb bude podijeljen u 4 izborne jedinice.
– Ustavni sud kaže da bi nepoštivanje tih granica moglo dovesti do nezakonitosti – upozorio je Lesar na konferenciji za novinare u Saboru.
Laburisti su ukazali i na druge propuste vladajućih u procesu izmjena izbornog zakonodavstva.
– Jedan preferencijalni glas je čista kozmetička promjena nastala pod pritiskom javnosti i pritiskom ostalih prijedloga izmjena izbornog zakonodavstva. Velikim strankama ne odgovara da njihovi šefovi budu nisko rangirani po broju glasova – kazao je Mladen Novak. Zlatko Tušak podsjetio je da je veliki broj saborskih zastupnika istovremeno obnaša i dužnost gradonačelnika i načelnika općina, zbog čega su u sukobu interesa.
– Protiv dijela njih pokrenut je kazneni postupak što šteti ugledu Sabora, a i svoje nedolaske u Sabor pravdaju obvezama u svojim gradovima – kaže Tušak te zamjera i što se i dalje dopušta kandidiranje osuđenima za teška kaznena djela.
Nansi Tireli zaključuje kako je vladajućima od svih izmjena očito najvažnija ženska kvota, iako same stranke mogu odlučiti to poštovati, a to treba poštivati i prema Zakonu o ravnopravnosti spolova.
>>Vladina reforma financiranja lokalne samouprave je ustavna, odbijeni zahtjevi Švaljek i Kosora
>>Odbačeni zahtjevi za ocjenom predsjedničkih izbora
Gospodine Lesar, izborna je godina. Gdje ste bili do sada. Možda je sve ovo pokušaj da se u zbrci i gužvi uhvati koji glas više. Sačekajte da prođu izbori i odmah nakon toga krenite sa inicijativama o promjeni izbornih zakona i pravila. Sve drugo je zbunjivanje birača i stvaranje konfuzije u predizborno vrijeme. A zna se tko u mutnom dobro lovi.