Premijer Milanović u Bruxellesu je dao potpuno nevjerojatnu izjavu da njegova vlast nije dala neka velika obećanja. Ta izjava zapravo ima veliku težinu jer razotkriva dubinu problema koju imamo u upravljanju zemljom. Upravljanje se, naime, svodi na traženje opravdanja, i to lošim obrazloženjima. Citirajmo pa analizirajmo tu povijesnu izjavu:
Komentirajući pad
– Nismo ništa obećali. Hrvatsko je gospodarstvo bilo napuhano na stanogradnji i osobnoj potrošnji. Sada se vidi da ti stanovi nisu baš najpotrebniji, da ih je teško prodati. Sada se ta dva elementa u strukturi BDP-a, nažalost, najteže i najsporije oporavljaju, a sve ostalo u stvari raste i trendovi nisu loši. Dakle, između izvoza i štancanja tisuća i tisuća stanova po previsokim cijenama biram izvoz..., poručio nam je Zoran Milanović iz europske prijestolnice komentirajući novi tromjesečni pad BDP-a, jedanaesti zaredom.
Teško je povjerovati da premijer Milanović ima nekih psiholoških (potiskivanje sjećanja) ili bioloških problema (nemogućnost neurona u mozgu da stvore nove sinapse tj. održe pamćenje). Naime, vrlo je vjerojatno da premijer uopće nije zaboravio na velika obećanja nego sada iz politikantskih razloga tvrdi da nije bilo velikih obećanja. Politikanti, naime, u svojim strategijama često računaju s kratkim pamćenjem javnosti. Upravo zbog toga pripremili smo (u stupcu desno) kratki popis ključnih, a neispunjenih obećanja na koja je sada premijer Milanović “zaboravio”.
Čak bi se moglo zaključiti da su Kukuriku obećanja nešto poput obrnute budućnosti – ono što obećaju ne ispuni se, i obrnuto. Stoga valja podsjetiti da je pri dolasku na vlast Milanović izjavio: “Nismo se borili za povjerenje hrvatskih građana da bismo sutradan pozvali MMF”.
Hoće li Vladino nečinjenje sada dovesti MMF? Nije daleko. S obzirom na to da je nemoguće zaboraviti na obećanje o gospodarskom rastu od 5 posto kao cilju, o rastu zaposlenosti i smanjenju nezaposlenosti, o očuvanju rejtinga, o valu investicija ili o tome da se neće izvlačiti na grijehe prethodnika, može se pretpostaviti da je nova informacija o daljnjem padu BDP-a iznova duboko potresla nesnalažljivu Vladu pa i premijer daje zbrkane, nedosljedne i stoga zbunjujuće izjave. Primjerice, potpuno je nejasno zašto je zborio da se između “štancanja stanova” i izvoza opredjeljuje za izvoz, kad njegova vlast, na iznenađenje stručne javnosti, gura dva nova projekta poticane stanogradnje – u Zapruđu po cijeni od 1035 eura po metru te u Klari po 1100 eura.
Troše vrijeme i novac
I sama razlika u cijeni govori o nepostojanju bilo kakve racionalne strategije kad je riječ o stanogradnji, a ako podsjetimo da se vlast upušta u stanogradnju nakon što je zagrebački gradonačelnik jako zabrljao s velikim naseljem Jelkovec-Sopnica, u kojem se veći broj stanova ne može prodati ni iznajmiti, javnost se zaista samo može upitati ima li Hrvatska ikakve šanse uz ovakvo “planiranje” i “vođenje”. Valja pridodati kako i bez poticane stanogradnje u metropoli barem 15-ak tisuća stanova zjapi prazno te da svjedočimo trendu daljnjeg pada cijena. Zašto vlasti u takvoj situaciji troše bilo kakvo vrijeme i novac na poticanu stanogradnju, potpuno je nejasno. Pogotovo nije vidljivo da su se, kako kaže Milanović, opredijelili za izvoz.
Jedino dobro što se može iščitati iz novog podatka o tromjesečnom padu BDP-a jest činjenica da se radi o još jednom otrežnjujućem polijevanju hladnom vodom. Poznavatelji odnosa u Vladi tvrde da će taj podatak zapravo pomoći novom ministru financija da uvjeri kolege u nužnost rezanja troškova u svim resorima. Ostaje ključno pitanje hoće li Lalovac dobiti podršku premijera Milanovića prije razgovara s drugim ministrima za svoj set ideja, u kojem se, između ostalog, nalaze otkazi za državne službenike, kao i rezanje dodataka na plaću. Sredinom ovog mjeseca Microsoftov business intelligence softver trebao bi ministru financija dati bolji uvid u neracionalnosti na troškovnim stranama ministarstva.
Zaključno valja naglasiti da se otvara pitanje opće društvene pa i ekonomske štetnosti smušenih izjava ljudi iz vrha hrvatske vlasti. Dobro, nije Zoran Milanović baš kao Marija Antoneta izjavio neka ljudi, “ako nemaju kruha, jedu kolače”, ali kad potpredsjednica Vlade Milanka Opačić novinarima govori da pitanja o BDP-u nisu u njenoj zoni odgovornosti, onda je jasno da će nam pojam liderstva vrha vlasti u Hrvatskoj još neko vrijeme ostati nepoznanica.
>> Milanović i Vučić dobili zadatak: U dogovor jer su sporovi preskupi
>> BDP u drugom tromjesečju pao 0,8 posto u odnosu na 2013.
Dao bih lijevu ruku da mogu proviriti u mozak ovih 18% koji bi i dalje glasali za njeg.