Iako se u SDP učlanio zadnji od svih devetero kandidata za novog predsjednika SDP-a, bivši ministar pravosuđa Orsat Miljenić slovi za jednog od favorita u utrci za šefa stranke. Svi koji ga poznaju kažu da je uključiv i da je čovjek koji može pomiriti sve struje u SDP-u jer sam nije pripadao klanovima. Kako on vidi SDP, može li parirati svom kolegi iz studentskih dana Andreju Plenkoviću, o lex Perkoviću, Zoranu Milanoviću, ali i novoj Vladi razgovarali smo u srijedu u Saboru kada se i izglasala nova hrvatska Vlada.
Već ste dva tjedna na terenu. Jeste li detektirali bolne točke SDP-a?
Razgovaram s članicama i članovima stranke jer želim čuti njihove prijedloge i ideje, ali i kritike. Oni najbolje znaju što su naše slabosti, bolne točke, kako vi kažete. Želim pokazati svakoj članici i članu, svakom ogranku da mi je stalo do njihova mišljenja. Odmah sam vidio da naši ljudi imaju potrebu biti uključeni u donošenje odluka, sudjelovati u procesima, dobiti informacije… Neke svoje stavove i politike moramo jasnije naglasiti. Pogotovo u pitanjima koja se tiču odnosa prema radu, pravima građana, obrazovanju, zdravstvu…
Sjetimo se prošle kampanje. Rad i radnike niste uopće spomenuli?
Hrvatski model surove tranzicije najviše je pogodio ljude koji žive od svog rada, stvorene su velike nejednakosti među ljudima. SDP mora stati uz radnike, a to su svi koji žive od svoga rada i svoje kreativnosti: radnici, učitelji, liječnici, umjetnici, obrtnici,… Ali isto tako moramo se obratiti, pa i dati zaštitu i ljudima koji pokušavaju ući na tržište rada, nezaposlenima, posebno onima starijima od 50 godina, mladima, umirovljenicima, koji su prošli kroz sve to i sad trebaju imati mogućnost za dostojanstven život. Posebno važnim smatram smanjiti trend zapošljavanja na određeno vrijeme jer u takvim uvjetima danas već radi više od 20 posto zaposlenih. To su nesigurna radna mjesta koja ljudima ne mogu osigurati dostojanstven život. S druge strane, SDP treba biti središnja lijeva stranka koja štiti građanska prava, socijalna prava, prava manjina… Ja stvarno mislim da je u Hrvatskoj na djelu ultrakonzervativna revolucija. Zadire se u kulturu, u prava žena, a problematične su mi i teze iz Obiteljskog zakona. Tu moramo biti čvrsti.
Mnoge te stvari propustili ste učiniti za vrijeme prošle Vlade.
Da smo naglašavali sve te stvari, danas bi neka druga Vlada prisezala, a ne HDZ-ova.
Jeste li zadovoljni novom Vladom?
Nisam, naravno. Bio bih zadovoljan da Hrvatska ima socijaldemokratsku vladu. Nova Vlada izraz je volje građana, ali sada mora dokazati da će i raditi u interesu građana.
Mislite li da će biti uspješna?
Mislim da neće. I mislim da će opet ići naruku krupnom kapitalu, bankama, na što upućuje imenovanje Martine Dalić. Mislim da će se opet otvarati neka pitanja koja zadiru u građanske slobode i da se Vlada neće boriti protiv toga na pravi način, a takvu bojazan imam zbog imenovanja Milana Kujundžića za ministra zdravstva. Kako će biti uspješna kada ministra obrazovanja Pavu Barišića već prvoga dana sustižu afere. Ministra Barišića njegovi kolege iz znanstvene zajednice optužili su za plagiranje, a on bi sada kao trebao provoditi reformu obrazovanja. Nepojmljivo.
Neki kažu da biste mogli postati savršena oporba jer ćete u njoj biti osam godina. To govore čak i ugledni članovi SDP-a.
Ne slažem se s kolegama iz SDP-a koji olako najavljuju osam godina HDZ-ove vlasti jer je moja vizija stranke nakon unutarstranačkih izbora – SDP koji pobjeđuje. Vidim nekoliko poteškoća pred novom Vladom. Prvu već za dvije godine kad se bude mijenjao šef Sabora. A drugu za četiri godine, kada će pred sobom imati snažni SDP. Osam godina oporbe ne dolazi u obzir. Računate na probleme među vladajućima za dvije godine pri izmjeni šefa Sabora?
Vidim to kao priliku da se jedan sadašnji koalicijski partner pokuša definirati i u drugoj poziciji. Mislim na Most. Možda će u tom trenutku željeti vidjeti kakvi su im rezultati, kolika im je popularnost…
Što ćete vi kao oporba raditi?
Mi smo tu da bismo nudili bolje. Ako ova Vlada bude radila nešto dobro, takve ćemo stvari podržati. Ali stalno ćemo ih podsjećati na predizborna obećanja koja su već sada zaboravili staviti u program Vlade. Što je sa smanjenjem poreza na dohodak koji su obećali od siječnja 2017.?
Trenutačno djelujete obezglavljeno. Zoran Milanović, koji je šef Kluba zastupnika, ne pojavljuje se u Saboru?
Nismo obezglavljeni, Klub funkcionira. Tu smo od prvog dana, raspravljamo i inzistiramo na boljim zakonskim rješenjima.
Ali je li fer da predsjednik Kluba ne dolazi na posao? Biste li se i vi tako ponašali?
Ja bih radio drugačije, ali svatko odlučuje za sebe i svima nama treba biti jasno da smo javne osobe, čak i kad se spremamo otići iz javnog života.
U kakvom ste danas odnosu s Milanovićem? Pisalo se da vam je poklopio slušalicu kada ste se odlučili kandidirati za šefa SDP-a?
Sa Zoranom sam u prijateljskim odnosima i to planiram i ostati.
Vidite li ga u budućnosti u SDP-u?
Mislim da nikad ne smijemo biti kao HDZ koji je do sada izbrisao svakog svog prethodnog predsjednika osim Franje Tuđmana. Milanović je saborski zastupnik, član stranke. On nam može biti jako vrijedan sa svojim ogromnim političkim iskustvom.
Građani su glasali kako su glasali i jer su ih neke stvari u kampanji iziritirale?
Rekli su što misle o nama i što misle o HDZ-u. Njima su dali više glasova, a mi moramo ispraviti greške zbog kojih je dio naših birača ostao kod kuće.
A još prije ljeta mislili ste da će vam vlast samo pasti u ruke?
Imali smo apsolutnu katastrofu u Banskim dvorima, Sabor koji nije mogao skupiti kvorum. Mi smo bili opozicija, vidjeli smo se kao bolje rješenje i vjerovali smo da će i građani to vidjeti. Očito nismo napravili dovoljno da pokažemo vrijednosti i stavove SDP-a.
A došlo je i novo lice, Andrej Plenković. Dobro se poznajete, kakav je vaš stav o novom premijeru?
Studirali smo zajedno, poznajemo se, ali politički je on nešto sasvim drugačije od mene, politički se posve razlikujemo.
Ne dijelite Milanovićevo mišljenje da je Plenković zalutao u HDZ, da bi više odgovarao u SDP-u?
Nikamo on nije zalutao, ni po čemu Plenković ne pripada SDP-u. On je tamo gdje je trebao i biti, zastupa pučke i demokršćanske vrijednosti, posve suprotne socijaldemokratskim, a bojim se da će biti neoliberalan u mnogo čemu. Vidi se to već po izboru ministara u gospodarskom resoru.
Možete li se zamisliti i u velikoj koaliciji?
Ne mogu se zamisliti u velikoj koaliciji s HDZ-om u čijoj je Vladi Milan Kujundžić, čovjek koji je govorio što je govorio u kampanji, koji je išao na grobove na koje je išao. To je meni potpuno nezamislivo. Ja zapravo ne znam što je HDZ. Je li HDZ Kujundžić ili Nina Obuljen?
Neki će reći da ne znaju ni što je SDP danas?
SDP je bio i jest socijaldemokratska stranka čije su temeljne vrijednosti antifašizam, pravednost, solidarnost i demokratičnost.
Plenković se nije ogradio od izjava Milana Kujundžića koji je u kampanji za očeve nekih Milanovićevih suradnika tvrdio da su ubijali za Udbu?
Nemam problem s time ako Kujundžić dade imena, ako bude konkretan. U protivnom, tako se ne smije govoriti. Točno je da se Plenković nikada nije ogradio od tih izjava i to smatram njegovim velikim problemom.
Kandidat ste za novog šefa SDP-a koji se u kampanji predstavlja kao SDP-ov kandidat za premijera.
SDP doista ne bira samo novog predsjednika stranke već i budućeg premijera jer smo u parlamentarnoj demokraciji u kojoj šef stranke preuzima odgovornost za Vladu. Što je to do sada pokazao Plenković da mu ne bih mogao parirati? Izabran je po modelu jedan član, jedan glas, jedan kandidat, dakle u startu je u demokratskom deficitu. Što će raditi kao premijer, tek ćemo vidjeti, ali program njegove Vlade izgleda kao improvizacija. Pa preko noći je promijenio broj ministara, izmislio je ministarsko mjesto za Gorana Marića, samo da bi se dodvorio svima kojima je očito dužan za svoj politički uspon.
Radili ste i na spornom lex Perkoviću, Ovršnom zakonu,… To vam se danas prigovara?
Radio sam ja mnogo toga u životu. Bio sam asistent na Pravnom fakultetu, bio sam u diplomaciji, vodio sam Vladin ured za Haag u Račanovoj Vladi, bio sam zamjenik ministra prije 14 godina, bio sam i privatnik, počeo od nule s 36 godina i na kraju zapošljavao i desetak ljudi.
Hoćete reći da tko radi, taj i griješi?
Što se tiče lex Perkovića, taj je zakon bio tehnička pogreška. I u Saboru sam rekao da je pitanje hoće li proći. Mislim da je najveća greška bila što smo na njemu inzistirali i kada smo s Komisijom vidjeli da to ne ide. To je štetilo ne državi, kako se priča, nego Vladi. I mi, evo, i danas o tome razgovaramo. Ali nemam s tim problem. No imam problem što se za zločine koje smo mi trebali procesuirati sada sudi negdje vani.
Žalite što se nije imalo snage suditi Perkoviću u Hrvatskoj?
Apsolutno. Puno je zrelije kad vi to radite kod kuće, kada imate dovoljno jak pravosudni aparat da procesuira svakog bez razlike i kad građani imaju povjerenja u to. Nije dobro kad netko drugi mora rješavati tvoje probleme.
HDZ nije rješavao taj problem 20 godina, vi niste četiri godine, a mogli ste?
Pokušali smo, ali HDZ je odbio. Dobar dio tih problema imamo zbog jedne nespretne izmjene Ustava iz 90-ih koju je HDZ napravio. I te procese možete pokušati obnoviti jedino promjenom Ustava. Znate da smo još 2013. išli s tim prijedlogom. Nije prošao. Zašto se ne bi procesuiralo bilo kojeg počinitelja teškog kaznenog djela u Hrvatskoj?
Danas-sutra Srbija može ući u EU i za nju će vrijediti europski uhidbeni nalog.
Ako Srbija bude inzistirala na svojoj poziciji mini Haaga, to može dovesti do zaoštravanja između nas i Srbije. To je nešto što se treba raščistiti ulaskom Srbije u EU. Mislim da to treba biti tako da se sudi tamo gdje je djelo počinjeno. To je jedino ispravno, da se osigura razmjena dokaza, da se ide s idejom da se procesuiraju počinitelji bilo kojeg ratnog zločina. Nema tu naši i vaši. Ili si napravio zločin ili nisi. Najboljim pristupom držao sam bilateralni sporazum između Hrvatske i Srbije u kojem bismo utvrdili načela postupanja.
Njega ste i pripremali?
Da, još na početku mandata, i zamalo dogovorili. Međutim, došlo je do promjene vlasti u Srbiji, a nova vlada nije bila sklona donošenju takvog sporazuma. Takav sporazum podržat će sve zemlje u EU i svatko u Srbiji i Hrvatskoj tko je svjestan problema koji je pritajen, ali može biti jako velik.
Prvi test SDP-a bit će lokalni izbori za koje još uvijek nemate ni približno jasnu križaljku.
Nakon što završe izbori u SDP-u, držim da se cijela stranka treba okrenuti lokalnim izborima. Moramo uspostaviti i forum lokalne samouprave kroz koji ćemo biti najbliži našim građanima. Kada ne živite život male općine, ne znate ni što se zaista u njoj događa. Pa i ovo pitanje koje je Most najavio, o ograničenju mase plaća na 15 posto, jedno je od pitanja koja ćemo razmotriti s našim načelnicima, gradonačelnicima, županima.
Što uopće mislite o Mostovim zahtjevima?
Bojim se da su svi zahtjevi Mosta čisti populizam. Diraju u pojedine zakone iako su svjesni da će za tri mjeseca morati ići u veće zahvate.
Novu Vladu čekaju i dva goruća problema – krediti u švicarskim francima, odnosno tužbe banaka, ali i Ina.
Hrvatska nije bankarska republika i to je početna pozicija s koje se mora rješavati taj problem. SDP-ova je Vlada maknula s tržišta jedan loš bankarski proizvod koji država nikada nije trebala ni dopustiti. Sada netko pita jesmo li trebali raditi neke socijalne kriterije.
Pa trebali ste?
Ne slažem se. U tom bismo slučaju opet kao država dopustili da taj loš proizvod ostane na tržištu.
Je li u redu kazniti samo banke za štetan proizvod na tržištu? Netko im je to dopustio.
Dopustili su i HNB i država. I zato ova Vlada treba nastaviti razgovore s bankama kao što bismo i mi, preuzeti odgovornost i riješiti problem bez štete za državu i građane. Država ima mehanizme koje može koristiti. Primjerice, većina zemalja u Europi ima porez na aktivu banaka. Banke su izvukle korist iz toga i nemojte mi kazati da nisu znale za štetnost švicarca. Bojim se samo da će Plenkovićeva Vlada s neoliberalnim ministrima koji su povezani s financijskim krugovima opet štititi bankare, a ne građane.
A što s Inom?
Nisam za odustajanje od arbitraže. No isto tako treba razgovarati, spriječiti da se Ina svede na maloprodaju, a postoji takva intencija, naći način da se Ina dalje razvija, širi na druge energente. Ina nije samo ekonomija. Ona je i socijalno i državno pitanje. Mi jesmo suvlasnik kao država, ali ne smijemo u svemu gledati interes kompanije. Prema Ini se moramo ponašati kao prema strateškoj kompaniji. Država se ne smije svesti na dioničara.
Mislite li da bi upravo zbog ova dva pitanja vladajući i oporba trebali sjesti, naći zajednički stav?
Nikakav problem. Mi, nažalost, kad smo bili na vlasti, nismo imali ruku oporbe. Moramo napustiti ideju da postoje lijevi i desni nacionalni interesi. Postoji samo interes hrvatskih građana, a SDP će uvijek braniti interes građana.
Lik koji je kao ministar pravosuđa prilagođavao ovršni zakon kako bi njegov odvjetnički ured što više zaradio ne zaslužuje mjesto u medijima osim u crnoj kronici što (za)sad nije slučaj.