Predsjednik Vlade Andrej Plenković potvrdio je da je Hrvatska zatražila poništaj arbitražne odluke u slučaju INA-MOL, donesene 23. prosinca pošle godine pred Arbitražnim sudom utemeljenim prema Pravilima Komisije Ujedinjenih naroda za međunarodno trgovačko pravo (UNCITRAL) u Ženevi između Republike Hrvatske i MOL Grupe.
"Hrvatska je preko svojih pravnih zastupnika i švicarskih odvjetnika koje smo angažirali zatražila poništaj arbitraže", izjavio je premijer Plenković odgovarajući na novinarsko pitanje je li Hrvatska zatražila poništaj spomenute arbitraže.
Na neka aktualna pitanja Plenković je novinarima odgovorio nakon što je u srijedu u Banskim dvorima supotpisao Sporazum o osnivanju Nacionalnoga vijeća za umirovljenike i starije osobe s predsjednikom Matice umirovljenika Hrvatske Josipom Kovačićem i predsjednicom Sindikata umirovljenika Hrvatske Jasnom A. Petrović.
Vrlo dobro potkrijepljeni argumenti za poništaj arbitraže
Premijer je ocijenio kako je riječ o "vrlo dobro potkrijepljenim argumentima za poništaj arbitraže, prije svega procesno-pravnim razlozima i nadamo se da će, u postupku koji slijedi i trajat će nekoliko mjeseci, tih nekoliko navedenih razloga, švicarski Savezni sud, na odgovarajući način sagledati".
Na pitanje novinara koji su to procesni razlozi, Plenković je spomenuo kako je riječ o "određenim aspektima koji se tiču sastava suda, prava saslušanja i nekih detalja koji u ovome trenutku nisu bitni za javnost".
Arbitražni postupak između Republike Hrvatske i MOL Grupe pred Međunarodnim centrom za rješavanje investicijskih sporova (ICSID) u Washingtonu još je u tijeku.
Mađarski MOL objavio je pak 12. siječnja ove godine dijelove pravorijeka arbitraže UNCITRAL-a, uz napomenu kako je to "učinio sukladno pravilima mađarskoga tržišta kapitala te pravnim obavijestima mađarske središnje banke, kao regulatora". Među ostalim, MOL je tada priopćio kako je Sud u Ženevi presudio kako se "odbijaju svi zahtjevi Republike Hrvatske koji se temelje na mitu, upravljanju Inom te MOL-ovim navodnim povredama Ugovora o međusobnim odnosima dioničara iz 2003.". Premijer je novinarima potvrdio kako će u petak sudjelovati na neformalnom summitu čelnika EU-a u Valletti na Malti, na kojem će se razgovarati o načinima za zaustavljanje priljeva migranata iz Afrike te o budućnosti EU-a nakon Brexita i odnosima s novom američkom administracijom.
Na novinarsko pitanje hoće li na Malti razgovarati i s mađarskim premijerom Viktorom Orbanom o slučaju INA-MOL, predsjednik Vlade rekao je kako će na margini toga susreta razgovarati i s mađarskim premijerom te da će sigurno jedno od pitanja biti i INA-MOL.
Predsjednik Vlade i predsjednik Hrvatske demokratske stranke (HDZ) Andrej Plenković rekao je da je HDZ demokratska stranka i da će razgovarati s kolegama iz područnih odbora stranke u Zagrebu i s predsjednikom zagrebačkoga HDZ-a Andrijom Mikulićem, te istaknuo kako bi "sve ipak stavio u okvire normalnoga stranačkog komuniciranja". Nakon što je u srijedu u Banskim dvorima potpisan Sporazum o osnivanju Nacionalnoga vijeća za umirovljenike i starije osobe, premijer Plenković novinarima je odgovorio i na više aktualnih pitanja, među kojima je i bilo i ono o "mogućoj ugroženosti" predsjednika zagrebačkoga HDZ-a Andrije Mikulića zbog pisma koje su predsjedniku HDZ-a uputili predsjednici područnih odbora stranke žaleći se "na Mikulićev rad".
"Nema tu ništa dramatično"
"Sve bih ipak stavio u okvire normalnoga stranačkog komuniciranja i nema tu ništa dramatično", istaknuo je čelnik HDZ-a i potvrdio da su neki kolege iz područnih organizacija grada Zagreba zatražili s njim susret.
Mikulić je to pismo i traženje sastanka komentirao u srijedu rekavši novinarima u Saboru da ne vidi ništa sporno. "Mi svi koji igramo u timu HDZ-a želimo zabiti što više golova kako bismo iskoristili ovu šansu na predstojećim lokalnim izborima i napokon nakon 16 godina ... preuzeli pobjedom grad Zagreb".
Jedan od potpisnika toga pisma, HDZ-ov zastupnik u zagrebačkoj Gradskoj skupštini Mario Župan izjavio je pak za Hinu kako se "u pismu nigdje ne spominju rušenje zagrebačke organizacije i njezina predsjednika Andrije Mikulića, nego traže sastanak s predsjednikom HDZ-a u povodu nadolazećih lokalnih izbora u Zagrebu".
"Nema razloga za zabrinutost"
Premijer je, na novinarsko pitanje o sigurnosnoj situaciji u Hrvatskoj i o sjednici Vijeća za nacionalnu sigurnost, održanoj u utorak, rekao kako je to bila redovita sjednica toga vijeća na početku godine. Podsjetio je kako to tijelo koje ima 12 članova i donosi smjernice za rad Sigurnosno-obajveštajne agencije (SOA), Vojno-sigurnosno-obavještajne agencije (VSOA) , te da je na sjednici raspravljena aktualna situacija u suradnji tih dviju agencija, globano i europsko sigurnosno ozračje i temeljito analizirali sve što utječe na sigurnost Republike Hrvatske.
Premijer je ocijenio kako "nema nikakvih razloga za zabrinutost jer smo na argumentiran i cjelovit način dobili uvid u ono što službe rade u ovom trenutku i kako procjenjuju situaciju".
"Sve sugestije su dobrodošle"
Novinare je zanimao i premijerov komentar na preporuke Vijeća za gospodarska pitanja predsjednice Republike Kolinde Grabar-Kitarović koje je predsjednica predstavila u srijedu. Plenković je odgovorio kako ih još nije vidio. Spomenuo je da su na tome sastanku bili potpredsjednica Vlade Martina Dalić te ministri Zdravko Marić, Goran Marić, Gabrijela Žalac i Tomislav Ćorić te rekao kako su dobrodošle sve sugestije predsjednice Republike i njezina savjeta.
Ministar Ćorić, koji je s Plenkovićem bio na potpisivanju spomenutog sporazuma, rekao je novinarima da je sastanak kod predsjednice Republike, odnosno dio kojemu je nazočio, "bio izrazito konstruktivan, a preporuke predsjedničina Vijeća za gospodarska pitanja u velikom dijelu u skladu s politikom Vlade." To je jedan od zaključaka koje smo donijeli nakon predstavljanja preporuka, rekao je. Istaknuo je kako su podudarnosti uočene u nizu područja, ali da je jasno i kako hrvatska Vlada radi tek nešto više od stotinu dana te je potrebno više vremena da bi se riješile sve nelogičnosti koje u ovome trenutku postoje u strukturi hrvatske ekonomije. Smjernice se dijelom referiraju na područje monetarne politike koja nije u djelokrugu Vlade, već Hrvatske narodne banke (HNB).
>>Hrvatsku arbitraža s MOL-om košta čak 30 milijuna dolara
Alo, 30 milijuna dolara, koliko će biti još, ne vidim i ne očekujem da će švicarski sud uvažiti našu žalbu, jer argumenti su ništa koristi. Gospodo, pokušajte ići drugim putom.