Nakon Stjepana Mesića, koji je za svoje savjetnike birao ljude koji su tražili promjenu tečaja te je koristio svaku priliku da prozove središnju banku, kritičan stav zauzela je i predsjednica Grabar-Kitarović. Njezin prijedlog postupne 10-postotne devalvacije najbliži je savjetu koje je iznio njemački IFO institut u programu koji je pripremao za Tomislava Karamarka.
Dolaskom Andreja Plenkovića na čelo HDZ-a i Vlade monetarna je politika ispala iz političkog fokusa, a stabilnost tečaja dodatno je osnažena javnim zalaganjem premijera da će raditi na ispunjavanju kriterija za brzo uvođenje eura.
Predsjedničina preporuka vuče kola u drugom smjeru, a kosi se i s Vladinim stavovima iz strategije upravljanja javnim dugom. U dijelu monetarne politike preporuke se uglavnom oslanjaju na stavove i tekstove Marijane Ivanov, profesorice na Ekonomskom fakultetu Zagreb koja je i sama izračunala da bi devalvacija povećala udio javnog duga u BDP-u 7 postotnih poena, a proporcionalno tome rasle bi i rate eurskih kredita. HNB tvrdi da bi ukupni dug svih sektora skočio 51 milijardu kuna ili 15% BDP-a
– Javni bi dug porastao, ali države ionako ne vraćaju glavnicu, nego je trošak na kamatama, komentirala je jučer Ivanov, koja smatra da je slabljenje kune do najviše 2 % godišnje cijena koju bismo trebali platiti da bismo ojačali izvoz i digli konkurentnost jer ne rješavamo strukturne slabosti. Predsjednica se tako uplela u veliku raspravu među hrvatskim ekonomistima pa je saborski zastupnik i pretendent na guvernersko mjesto Ivan Lovrinović odmah poentirao da “nitko nije podržao njegove ideje tako snažno kao predsjednica”.
Odgovorilo je i prozvano vodstvo HNB-a da bi najava promjene tečaja mogla izazvati negativne špekulativne akcije na tržištu, a s njima se slaže i ekonomist Željko Lovrinčević, koji ne vjeruje da bi devalvacija popravila konkurentnost, ali bi otvorila brojna rizična područja i potaknula špekulativne napade na domaću valutu. Jedan od rizika bila bi i veća inflacija, pa bi dužnici bili na dvostrukom gubitku, kroz pad kupovne moći i rast duga. Gleda li se trenutačna ponuda i potražnja na deviznom tržištu, HNB će prije intervenirati kako bi zaustavio jačanje, a ne slabljenje kune.
prava predsjednica.....moj naklon