Hrvatska će sljedeće godine opet gledati svečano otvaranje radova na gradnji pelješkog mosta – i to treće. Prema najavama sadašnje vlade, sve pripreme za gradnju mosta koji će spojiti razdvojeni teritorij Hrvatske bit će gotove do proljeća, a on bi trebao biti dovršen za dvije i pol do tri godine, odnosno do 2019. Tko će otvoriti te radove, čelnik SDP-a Zoran Milanović ili vođa HDZ-a Tomislav Karamarko, ovisit će o rezultatima parlamentarnih izbora koji će se održati u međuvremenu. No hrvatska javnost s oprezom gleda na najave novog početka gradnje mosta jer je iz dosadašnjeg iskustva naučila da od velikih najava na kraju nije bilo ništa. Dosad je, naime, most trebao biti već sagrađen i Hrvatska spojena. Prvo su vladajući obećavali da će automobili mostom proći 2008., pa 2012., pa 2017., a sad slušamo o 2019.
Za boljitak kampanje
Bivši hrvatski premijer i predsjednik HDZ-a Ivo Sanader svečano je otvorio radove na gradnji mosta čak dva puta. Prvi put u studenom 2005., kad još nije bio raspisan ni natječaj za izvođače radova, a kamoli potpisan ugovor za gradnju. Cijela se svita tada sa Sanaderom okupila u Komarni kako bi se službeno obilježio početak pripremnih radova. Bili su ondje i tadašnji ministar prometa Božidar Kalmeta, potpredsjednik Sabora Luka Bebić, dubrovačko-neretvanski župan Ivo Milatić… Proglašavajući početak radova, Sanader je poručio kako je to velik dan za Hrvatsku jer će dovršetak “Projekta Pelješac” donijeti boljitak cijeloj zemlji budući da više neće trebati putovnice na putu prema jugu i obratno.
– Hrvatska će napokon biti fizički povezana. Ponosan sam što je to napravila vlada HDZ-a i njegovih partnera – rekao je Sanader, koji je toga dana održao i sjednicu Vlade u Dubrovniku. Tada je najavljivano da će se most početi graditi već sljedeće, 2006. godine, te da će radovi trajati 18 mjeseci, dakle da će biti otvoren 2008. No pravi su radovi počeli tek 2007. godine, nakon što je okončan javni natječaj za izvođače na kojem je s nerealnom cijenom od 1,9 milijardi kuna pobijedio konzorcij domaćih tvrtki, Viadukta, Konstruktora i Hidroelektre niskogradnje.
Iako Vlada nije bila osigurala novac za gradnju mosta, to nije smetalo Sanaderu da opet otvori radove na Komarni. A ovaj mu je put to bilo idealno vrijeme – kraj listopada 2007., taman pred parlamentarne izbore, koje će opet dobiti. S obzirom na to da je budući most u međuvremenu preprojektiran u megalomanski projekt, čija se realna cijena procjenjivala na više od četiri milijarde kuna, tada se govorilo o duljim rokovima gradnje pa je obećano da će biti dovršen u roku od 48 mjeseci, dakle do 2012.
A kad je stigla kriza...
A onda je stigla kriza pa je most ostao i bez ono malo novca. No to nije omelo Sanadera da u predizborne svrhe i dalje odlazi na gradilište u Komarni pa se tako pred drugi krug lokalnih izbora u proljeće 2009. opet onamo sjatio sa svojom svitom. Iako su radovi službeno bili počeli prije godinu i pol i nisu nešto napredovali, Sanader je izrazio zadovoljstvo njihovim v. Ostavku je dao u srpnju te godine, a i to malo radova počelo je sve više jenjavati. Tako 2010. prestaju sve aktivnosti na gradnji mosta, a dotad je bilo izvedeno oko tri posto radova.
Pelješki most ponovno pokušava oživiti vlada premijerke Jadranke Kosor. U rujnu 2011., pred parlamentarne izbore, donosi se odluka da se most gradi temeljem ugovorene cijene jer su izvođači radova u međuvremenu tražili novu – 2,6 milijardi kuna. Kao novi rok određuje se 2017. No HDZ gubi izbore, na vlast dolazi SDP sa svojim partnerima, koji su bili protiv mosta, pa raskidaju ugovor o gradnji. Nakon nekog vremena, međutim, u Kukuriku vladi ipak shvaćaju da je most najbolje rješenje za spajanje Hrvatske. Suočeni s praznim proračunom, oni odlučuju da će se most graditi samo ako se bude sufinancirao iz fondova EU. Sad tvrde da je to sufinanciranje osigurano.
Radovi na Peljeskom mostu su o6tvoreni, radovi su zapoceli i prekinuti voljom nesposobne kukuriku koalicije, pa ih vise ne treba "otvarati", nego nastaviti radove, sve studije su bile napravljene pa netreba jos jednom raditi studije, ta znaju svi, samo nezna Milanovic i Pajdas-Doncic.