Učenje s razumijevanjem, obrada i proučavanje dokumenata i drugih povijesnih izvora, analiza i stvaranje zaključaka, manji broj činjenica, godina i osoba čija će imena trebati upamtiti, učenje o načinu života, običajima i kulturi u starim civilizacijama umjesto pamćenja detalja, primjerice memoriranja vrsta pluga koje su se koristile u dolini Nila u starom Egiptu, samo su neke od promjena koje će doživjeti sadržaj, odnosno program povijesti u osnovnim i srednjim školama. Radna skupina za povijest do sada je obavila najveći dio posla, a kako doznajemo od prof. dr. Nevena Budaka, voditelja reforme obrazovanja, koji je ujedno i član radne skupine, ostalo je još definirati detalje i obraditi razdoblje od Drugog svjetskog rata do danas.
– I dalje će se slijediti kronologija povijesnih događaja, ali će se uvesti tematska obrada gradiva koje će se pokušati definirati u veće cjeline, smanjit će se broj činjenica koje će učenici morati pamtiti, neće biti tako puno imena kao do sada, a Drugi svjetski rat bit će pažljivo obrađen, ali bez učenja svih bitaka koje su se u njemu odigrale – kazao nam je Budak, koji se godinama zalagao za redukciju sadržaja iz povijesti. Značajno bi se trebao promijeniti i sadržaj i način poučavanja povijesti u srednjim školama i gimnazijama. Srednjoškolci neće ponavljati ono što su naučili u osnovnoj školi kao što je to sada slučaj.
– U srednjim školama bit će potpuno tematski pristup, odnosno profesori će dobiti popis nekoliko tema između kojih će s učenicima odabrati one koje žele obraditi. Po polugodištu će to najvjerojatnije biti jedna tema u koju će se dublje ući. Osim što će im se ponuditi lista izbornih tema, nastavnicima će se ostaviti sloboda da sami izaberu određenu temu koju će sami osmisliti, proučiti i obraditi s učenicima – kaže Budak.
>> Ukida se opći uspjeh, prva dva razreda osnovnih škola bez brojčanih ocjena
>> Boris Jokić: Prva generacija devetogodišnje škole već za četiri do pet godina
Dal će se igdje spominjati oluja, samo pitam ?