Hrvatskoj se do sada stalno prigovaralo da nema profiliranu vanjsku politiku, da glavinja i da je bez stava u konkretnim slučajevima. No ispada da je za neke u Hrvatskoj problem i kad stava – ima.
Bura se digla oko reakcije Odjela za informiranje ruskog MVP-a na posjet premijera Andreja Plenkovića Ukrajini kad je izgovorio ono što zapravo jest “samo” odavno poznati službeni stav ove, ali i bivših vlada – da aneksija Krima nije legalna te da Hrvatska želi pomoći Ukrajini savjetima o mirnoj reintegraciji.
Na stranu oni koji smatraju da Hrvatska treba imati čvršće veze s Rusijom, što jest legitiman politički stav, no što je s kritikama da je Hrvatska mala država pa bi, valjda zbog toga, trebala tiho balansirati između svjetskih sila te da na ovaj način ugrožava sebe? Poruku iz Rusije ne treba minorizirati, ali ni preuveličavati.
– Posjet premijera Plenkovića Ukrajini bio je na obljetnicu Majdana i Rusija bi na tu činjenicu reagirala da je rekao bilo što – kažu nam diplomatski izvori.
Na tragu su Plenkovićeve izjave da je reakcija došla s “niže razine”, a ne od tamošnjeg ministra ili možda predsjednika Vladimira Putina.
No pitanje Rusije za Hrvatsku nije samo rubno značajno, a odnosi – ma koliko sve vlade držale komunikacijske linije otvorenima – već dugo nisu sjajne. Ruski utjecaj u BiH i Srbiji postavlja Hrvatsku na granicu “obrane” Zapada – i doslovno i u prenesenom smislu.
U tom kontekstu, Rusija zadnju godinu pojačava aktivnosti na tom zemljopisnom području, a to radi i Hrvatska pa su i ovakve iskre očekivane. Hrvatska je itekako svjesna da Moskva zadire u meki trbuh Hrvatske preko utjecaja u Srbiji i BiH, države važne i zbog sigurnosti i zbog Hrvata koji ondje žive, ali i preko kapilarnog širenja novca u samu Hrvatsku.
Uostalom, koliko se Hrvatska povuče iz regije – ma koliko ta riječ nekima smetala – ispražnjeno mjesto zauzet će Srbija.
Lošiji odnosi bili su vidljivi i kad je bivši veleposlanik u Hrvatskoj Robert Markarjan, koji je lani otišao, više puta upozoravao da ruske investicije nisu dobrodošle u Hrvatskoj, a još prije Zagreb je rekao “ne” plinovodu Južni tok.
Lani su Rusi pak tiho bojkotirali vojni mimohod u povodu Dana slobode te na njemu nisu imali predstavnika, a sada govore kako im se ne sviđa slanje hrvatskih vojnika u Litvu, na granicu s Rusijom.
Ruski MVP je također lani u izvještaju o neonacizmu u svijetu iznio podatak po kojem je u Hrvatskoj čak 30 tisuća Srba prešlo na katoličanstvo u posljednjih 19 godina te optužio Hrvatsku za neprocesuiranje zločina iz mržnje.
Iako su linije komunikacije otvorene, sigurno bi bilo lakše kad bi Hrvatska napokon dobila veleposlanika u Moskvi. Igor Pokaz se sa te funkcije povukao lani, no obavijest o odlasku predao je MVP-u pola godine ranije.
Cijelo to vrijeme u Zagrebu se nije mogao postići dogovor o imenovanju novog veleposlanika. Bivša ministrica vanjskih poslova Vesna Pusić kazala je kako je imala jako dobru kandidatkinju za tu poziciju, no da dogovor nije postignut.
>> Putin ima novo oružje! 'Nevidljivi' vlak koji nosi nuklearne bombe zabrinut će NATO
nebojte se rusa nego nasih petokolonasa