Slučaj Agrokor sa zanimanjem gledaju i vlade i gospodarstvenici u regiji gdje koncern posluje. Više od 20.000 ljudi radi u Agrokorovim tvrtkama u Sloveniji, BiH i Srbiji. Slovenija je prva reagirala prošli tjedan uvođenjem zakona prema kojem se dobit iz Mercatora neće povlačiti u Hrvatsku, a nastupio je nakon medijskih napisa kako je to već i učinjeno.
No nije. Nadzorni odbor Mercatora zaključio je prošli tjedan “da u kompaniji nije bilo nepravilnosti i da poslovni interesi nisu oštećeni”. Srbija ne razmišlja o takvom zakonu, kaže nam naš sugovornik, jer za sada nema problem niti jedna tvrtka koja radi u sastavu Agrokora u Srbiji.
No neizvjesnost oko budućnosti postoji, zbog čega će se i u srijedu u Beogradu održati sastanak ministara trgovine i ekonomije Srbije, Slovenije, Bosne i Hercegovine i Crne Gore.
Mercator u Sloveniji, Idea u Srbiji i Konzum u BiH među najvećim su trgovačkim lancima u tim zemljama. Problema s opskrbom robom za sada nema. U Srbiji je ovih dana to još jednom potvrđeno, kao i to da dobavljači nemaju problem s neplaćanjem, odnosno likvidnost je dobra.
U BiH je situacija već drukčija pa je, prema u ponedjeljak objavljenim podacima, dug prema dobavljačima oko 66,5 milijuna eura. Njih devetero koji su sudjelovali na sastanku koji je organizirao premijer BiH Federacije, izrazili su spremnost na nastavak suradnje s Konzumom u BiH, ali i da žele precizan dogovor o načinu plaćanja i jamstva da će dobiti svoj novac.
No sve zemlje u regiji zanima, a što se još mora utvrditi i u Hrvatskoj, koliko je imovina Agrokora opterećena hipotekama i jamstvima koncerna. Zbog toga čekaju i da konzultanti krenu u izradu plana restrukturiranja – od izrade analize imovine i obveza do plana prodaje.
Plan restrukturiranja napravit će konzultantska tvrtka koju bi izvanredni povjerenik Ante Ramljak trebao odabrati ovaj tjedan između šest kandidata koji su se javili na pozivni natječaj. Samo za analizu imovine i obveza trebat će šest mjeseci.
Naime, kolika je imovina, teško je utvrditi zbog različitih opterećenja kojima tek u nekim slučajevima treba doći u trag, a niti dugovi o kojima se javno govori ne mogu biti konačni. Primjerice, nema dugo što je objavljeno jamstvo Sarajevskog kiseljaka.
Pretpostavlja se da je bilo namijenjeno za kredit Sberbanka. Tako da se prije jeseni ne može niti očekivati drugi korak odluke – što je isplativo prodati. Prema procjeni nekih konzultanata, slovenski Mercator bi, primjerice, mogao puno lakše u prodaju nego Konzum jer za razliku od našeg trgovačkog lanca nije opterećen zajmovima i to kroz više kombinacija. Isto vrijedi i za srbijansku Ideu, koja djeluje unutar Mercatora. U Sloveniji još od početka krize u Agrokoru priželjkuju prodaju novom kupcu.
Agrokorove proizvodne tvrtke, tim više što su lideri u svojim područjima. Da u Srbiji interesa ima za moguće preuzimanje i to od više potencijalnih kupaca, potvrđuje nam i naš sugovornik iz vrha gospodarske strukture u toj zemlji.
U BiH Agrokor zapošljava 4200 ljudi – u tamošnjem Konzumu, Velpru i Sarajevskom kiseljaku. U Srbiji Agrokor zapošljava gotovo tri puta više ljudi nego u BIH – u tvrtkama Idea, Mercator, Dijamant, Frikom, Roda, Mg Mivela, Nova sloga...
Nakon nastupanja krize u Agrokoru poduzete su mjere opreza u svim zemljama regije gdje koncern posluje, u procese se uključuju vlade, redovito se održavaju sastanci s dobavljačima, a najviše je poduzela Slovenija kroz predloženi zakon i obranom od iznošenja dobiti.
S obzirom na to da sve zemlje u regiji traže drugačija rješenja, javila se i ideja za sastanak u Beogradu koju organizira srbijanski ministar trgovine Rasim Ljajić. Kako je najavljeno, na sastanku će biti razmatrane zajedničke mjere i aktivnosti za očuvanje radnih mjesta, zaštitu interesa dobavljača te druga pitanja vezana za stabilnost poslovanja.
>> Došao je kraj tajkunske privatizacije kojom je hrvatska politička elita stvarala nove bogataše
>> Ne mogu razumjeti da i dalje možete živjeti u dvorcu, a ne znate hoćete li moći isplatiti plaće
