Je li hrvatskom zdravstvu potreban 21 ili 32 ECMO uređaja, takozvana umjetna pluća, (p)ostalo je pitanje na koje odgovor nije dala ni struka i tema koju će liječnici redom označavati – političkom. Prva navedena brojka zaključak je tri člana radne skupine koju je, podsjetimo, osnovao ministar zdravlja Siniša Varga, dok su preostala četiri člana (jedan liječnik nije sudjelovao) iste skupine zaključila da bolnicama trebaju 32 uređaja. Ukupno ih, naime, ima 41 te se u ovu analizu Varga upustio nakon što je Hrvatska udruga bolničkih liječnika javno prozvala bivšeg ministra zdravlja dr. Rajka Ostojića za upitnu opravdanost nabave 35 ECMO uređaja.
Mnogima spas
ECMO jest uređaj koji može spasiti život nekim skupinama najkritičnijih srčanih i/ili respiratorno ugroženih bolesnika. Bez njihova priključenja na ECMO takve osobe bile bi sigurno u kratkom vremenu mrtve. Primjenom ECMO-a uspije se spasiti oko 40% takvih, najkritičnije bolesnih pacijenata. Zbog navedenoga, ECMO u razvijenome svijetu postupno postaje standard u svakoj ozbiljnoj jedinici intenzivnoga liječenja – mišljenja je akademik Davor Miličić, jedan od devet članova Nacionalnog povjerenstva za ECMO (koje je osnovao bivši ministar Ostojić). Da ECMO spašava živote, stav je i prof. dr. sc. Bojana Biočine, predsjednika spomenutog Povjerenstva. Kako objašnjava, ECMO mogu primijeniti mobilni timovi za reanimaciju u ambulantnim kolima, na hitnim prijamima, jedinicama intenzivne.
– Budući da se radi o kompleksnoj organizaciji, nivo na kojem će se ova tehnologija primijeniti ovisi o zdravstvenoj politici – rekao je prof. Biočina, dodajući kako su dvije ECMO procedure postavili u Crnoj Gori, poduprli program u Srbiji i pomogli u postavljanju u Rumunjskoj. U šest bolnica ECMO se nije koristio nijedanput, podatak je iz izvješća radne skupine čija četiri člana u zaključku preporučuju njihovu preraspodjelu u druge bolnice, a isto preporučuju i tri člana izdvojenog mišljenja koji su zaključili da bismo "već sa 21 uređajem uz dobru raspoređenost bili na razini najrazvijenijih europskih država". Jedna od tih troje liječnika jest i dr. Jadranka Pavičić Šarić iz KB-a Merkur, koja kaže da se radna skupina složila da je uređaja više od potrebe.
– Ne znam zašto su drugi kolege mislili drukčije, ali nije to neka velika razlika. Dali smo izvještaje svi kako je ministar tražio i angažirani smo kao ljudi struke – kaže dr. Pavičić Šarić, članica Izvršnog odbora HUBOL-a, što je funkcija koju ne povezuje s ovim svojim angažmanom. U KB-u Merkur uređaj nije nijednom korišten, što dr. Pavičić Šarić komentira pretpostavkom da nije bilo pacijenta da bi se ECMO koristio. Dr. Miran Cvitković dijeli zaključak s dr. Pavičić Šarić i daljnjih komentara na izvješće nema. S većinskim dijelom radne skupine usuglasio se dr. Goran Tešović koji se također pozvao na sadržaj napisanog izvješća koje potpisuje i Petar Mardešić, medicinski tehničar iz Klinike Magdalena, koji "ne želi ići dalje od stajališta struke".
Izostanak edukacije glavni je problem nekorištenja, smatra dr. Miroslav Samaržija, predstojnik Klinike za plućne bolesti Jordanovac, koji je član Nacionalnog povjerenstva za ECMO.
Povezivanje struke
– Ako nešto ne znaš, onda teškog bolesnika uputiš onima koji znaju i tako se, pretpostavljam, događalo. Tko god ima respirator, kad-tad će imati bolesnika kojem treba ECMO, a ako niste čovjeka educirali, normalno da ga neće koristiti. Da bi ECMO postao svakodnevica, potrebno je puno truda i povezivanje kardiokirurgije, kardiologije, infektologije, intenzivne i pulmologije – smatra dr. Samaržija, dodajući da su iz Jordanovca dva pacijenta upravo zahvaljujući ECMO-u transportirana na transplantaciju pluća u Beč.
>>Stručnjaci se ne slažu: je li uređaja ECMO 3 ili 18 viška
>>Znanstvenici prvi put stvorili ljudska pluća u laboratoriju!
ostojiću di su pare koje si dao za master plan koji je propao..