Kako bi pokrio proračunske rupe u zdravstvu, a sustav trenutačno ima pet i godišnje gomila oko dvije dodatne milijarde kuna novog duga, resorni ministar Rajko Ostojić, doznajemo iz krugova bliskih Ministarstvu, planira povećati iznos participacije koju plaćaju pacijenti bez dopunskog osiguranja. Od participacija se, naime, ubire 500 milijuna kuna godišnje, a povećanjem Ostojić očekuje da bi mogao uprihoditi dodatnih 200 milijuna kuna.
Uoči današnje sjednice Vlade ministar je neodređeno odgovorio kako će se cijena dopunskog osiguranja vjerojatno sniziti na 70 kuna, dok će se o participaciji odlučiti kad za to dođe vrijeme.
Novac ide u proračun
Jedini je problem u tome što se Ostojiću može dogoditi da dodatni novac, koji uzme iz džepova osiguranika, ne ode za zdravstvo. Naime, participacije koje pacijenti plaćaju u bolnicama ostaju u tim ustanovama, no ono što pacijenti plaćaju kod liječnika opće prakse i za lijekove slijeva se u prihodnu stranu državnog proračuna pa o raspodjeli tog novca odlučuje ministar Slavko Linić. Zbog toga, tvrdi naš izvor, plan povišenja participacija u bolnicama, čime će te ustanove krpati mršave limite, nije upitan i samo se čekaju analize koje će odlučiti koliko će se one povisiti, dok će se povišenje participacije koju pacijenti plaćaju kod primaraca provesti samo ako Linić pristane da se taj novac knjiži u prihodnu stranu zdravstvenog proračuna.
Ovim potezom, osim dodatnog novca, Ostojić planira oko dva milijuna osiguranika koji sada ne plaćaju dopunsko zdravstveno osiguranje "uvjeriti" da im se otvaranje police isplati, posebno nakon što HZZO izjednači cijenu za sve osiguranike na iznos od 70 kn mjesečno. Usto, u Ministarstvu zdravlja pomalo su siti toga da se novac koji se ubire od doprinosa prelijeva u državni proračun i odlazi na mirovine i druge proračunske pozicije, ovisno o tome gdje koju rupu treba pokrpati, a Ostojić smatra da je deficit u kojem se sustav našao mogao biti kudikamo manji da se HZZO izdvojio iz riznice još 2008. ili 2009., kada nije bilo krize i kada su prihodi rasli. Pri tom mišljenju, kaže naš izvor, ministar stoji i danas, te smatra da je izdvajanje HZZO-a iz riznice ključ koji bi zaustavio deficit koji zdravstvo gomila. Iako o Ostojićevu planu povišenja participacije u HZZO-u, kažu, nemaju pojma, doznajemo da je prije više mjeseci direktor Zavoda Siniša Varga predlagao takve promjene, i to tako da Ostojić promijeni zakon i pravilnikom o participacijama uredi stanje tako da sav novac koji uprihode ordinacije obiteljske medicine u njima i ostane, a da im onda HZZO umanji godišnje glavarine za oko 2000 kuna. Time bi se, kaže naš izvor iz HZZO-a, uštedio sličan iznos, a novac koji daju pacijenti ostao bi u sustavu zdravstva. No, ministar Linić za takav prijedlog nije želio ni čuti.
Spajanje i restrukturiranje
Nije, doznajemo, Ostojić odustao ni od spajanja i restrukturiranja bolnica, a master plan bolnica mogao bi se naći na stolu čim završi liječnički štrajk.
Problem je u tome što plan restrukturiranja bolnica uključuje zatvaranje nekih djelatnosti u pojedinim ustanovama i stvaranje regionalnih bolničkih centara, a to se zasigurno neće svidjeti liječnicima čiji će odjeli prestati postojati. Pobuna bi mogla nastati i kod gotovo 16 tisuća nezdravstvenih djelatnika jer Ostojić nije odustao ni od toga da izdvoji nezdravstvene servise iz bolnica i preda ih u privatne ruke, no čeka se da završi analiza francuske tvrtke Sophreco Conseil Sante koja je "plan rehabilitacije zdravstva" radila i za Kongo, Haiti, Moldaviju i druge. Doznajemo i da je plan izdvajanja računovodstva iz zdravstvenih ustanova već dogovoren, a na izdvajanje računovodstva iz svojih resora, osim Ostojića, pristali su i ministrica Milanka Opačić, ministar Orsat Miljenić te Željko Jovanović.
>>EU: Država dopunsko zdravstveno mora prepustiti privatnicima
