Hrvatsku je za odmor od početka godine do potkraj kolovoza izabralo četiristotinjak tisuća turista više nego lani. Ukupno ih je, prema novom, elektroničkom sustavu evidencije gostiju eVisitor, bilo 12,4 milijuna, a domaćinima su donijeli 71 milijun noćenja.
Plus u broju gostiju prati i plus u broju noćenja. I to, prema eVisitoru, noćenja je oko četiri milijuna više nego lani u istom razdoblju. Taj podatak, doduše, treba uzeti s malom rezervom budući da dio jadranskih iznajmljivača još nije usvojio naviku ažurne odjave gostiju, pa neki i dalje ostaju evidentirani kao jadranski turisti i nakon što već nekoliko noćenja, poslije povratka kući, odspavaju u vlastitu krevetu.
No, dvojbi u uspješnost turističke sezone i unatoč tome ne bi smjelo biti previše. Brojni turistički radnici s Jadrana govore o rekordnim brojkama, pa se može očekivati da će podaci Državnog zavoda za statistiku to i potvrditi.
Za hvarsku iznajmljivačicu, čija kuća niti je oličenje vrhunskog komfora niti je u prvom redu do mora, dvojbi u rekordnost turističke godine nema.
– Da imam još toliko kreveta koliko imam, u prva bi tri tjedna kolovoza svi bili puni – zadovoljna je vlasnica kuće na Hvaru sa šest soba, kojoj je agencija posrednik u kolovoškoj špici punila sobe po cijenama o kakvima se nije usudila ni sanjati.
– Gosti su mi za noć u dvokrevetnoj sobi s kupaonicom, koju dijele sa susjedne dvije sobe na katu, plaćali kao nikad dosad, čak 650 kuna. Takve je cijene stavila agencija, ne žalim se, ali to zaista nije jeftino, a i gosti manje paze na inventar kad misle da su uslugu preplatili... – priznaje naša sugovornica, koja je iste sobe samo koji tjedan ranije iznajmljivala po dvjestotinjak kuna nižoj cijeni.
U posljednjih nekoliko tjedana, kada se na Jadranu u danu kupalo i sunčalo po više milijuna Europljana, praktički i nije bilo ni cijene ni robe koja nije našla kupca. Štoviše, mnogi su se domaćini osvjedočili da je često jednostavnije napuniti skuplju nego jeftiniju sobu.
– Iz sezone u sezonu pokazuje se da kvaliteta ima bolju prođu. Ona je svake godine, nasreću, i sve viša. Samo se u ovo ljeto ušlo s četrdeset novih, odnosno posve obnovljenih hotela, a upravo se hoteli s visoke tri odnosno četiri ili pet zvjezdica pune bez ikakvih problema.
Slično vrijedi i za turistička naselja i kampove – kazuje analitičarka Sanja Čižmar, senior partner u konzultantskoj kući Horwath HTL. – Hotelske su kuće u prosjeku povisile cijene u odnosu na prošlogodišnju sezonu za četiri do pet posto, popunjenost im je, pak, osam-devet posto bolja nego lani i očekuje se da će uknjižiti oko deset posto bolje prihode – procjenjuje naša sugovornica, koja ima objašnjenje i zašto nekima za uspješnu sezonu nije dovoljan ni ukupno gledano rekordan turistički posjet.
Svatko, kaže, tko se ovog ljeta suočio s manjkom gostiju i praznim sobama, mora dobro razmisliti o proizvodu koji nudi.
– U špici se vjerojatno prodalo i ono što inače teže nalazi kupce, ali svaki je manjak pokazatelj da se radi o nedovoljno kvalitetnoj, zastarjeloj usluzi. Nisam čula da je ovog ljeta itko s novim, kvalitetnim turističkim proizvodom imao problema – kaže S. Čižmar.
Konkurencija, pak, čini svoje ne samo kvalitetom nego i kvantitetom. Neki su tako i u špici ostali praznih kreveta jednostavno zato što ih je znatno više nego lanjskog ljeta. Posebice u obiteljskom smještaju, u kojem je broj iznajmljivača s lanjskih 67.000 u ovoj sezoni narastao na 74.000. Tim podacima na neke jadikovke s Jadrana, da sezona nije (dovoljno) dobra, odgovara i direktor Glavnog ureda Hrvatske turističke zajednice Ratomir Ivičić.
– Naše najave s početka godine o uspješnoj sezoni bile su točne. Ali točno je i da se ostvareni uspjesi ne odnose jednako na sve u turizmu te da postoje oni koji nisu postigli rezultate koje su očekivali.
To ponajviše vrijedi za objekte u domaćinstvu kojih je svake godine sve više i čiji kapaciteti očito u nekim područjima rastu brže od same potražnje. Primjerice, samo u posljednjih godinu dana kapacitet privatnog smještaja narastao je za novih 20.000 kreveta – tumači Ivičić, koji napominje i da su turisti danas vrlo informirani i zahtjevni te žele maksimum za svoj novac. – Vrijeme u kojem se traži samo usluga smještaja polako prolazi i tome se treba prilagoditi – ističe.
S time se slaže i dubrovački ugostitelj Tonči Bitanga, koji je i predsjednik Ceha ugostitelja te županije. Problema imaju, kaže, samo oni koji su od turističke godine očekivali previše.
– Sezona je u Dubrovniku odlična, pogotovo sada u ova dva vršna mjeseca. Ali, bolje nego lani zasigurno radi većina mojih kolega ugostitelja duž obale.
Vidljivo je da se nitko od gostiju ne razbacuje novcem, oprezni su u trošenju možda više nego ikad, ali i brojniji su nego ikada pa to u konačnici donese pozitivan rezultat – kaže T. Bitanga.
Trenutačno, inače, turistički domaćini diljem Hrvatske ugošćavaju oko 680.000 gostiju. Najbrojniji su njemački turisti, kojih je u našoj zemlji nešto više od 200.000, a slijede Slovenci (59.000), Austrijanci (58.000), Česi (40.000) i Poljaci (37.000).
Najave su solidne i za nadolazeće tjedne, pa turistički radnici računaju da će lanjskih 80 milijuna noćenja s lakoćom biti nadmašeno. Poanta je, dakako, da cijela turistička priča Hrvatske donese i više novca.
Procjene govore da bi devizni prihod mogao rasti barem za pet posto u odnosu na lanjskih 7,96 milijardi eura, odnosno za dodatnih 400 milijuna eura od stranih turista. Naši sugovornici, međutim, ne isključuju mogućnost da devizni turistički prihod prvi put u povijesti neovisne Hrvatske probije i čarobnu brojku od 8,5 milijardi eura.
>> Kolinda Grabar-Kitarović položila temeljni kamen za novu zgradu u luki Gaženica
Samo naprijed!