Hrvatska može biti zadovoljna rezultatima razgovora u Bruxellesu na kojem su sudjelovale zemlje na zapadnobalkanskoj ruti izbjeglica, rekao je danas u Opatovcu ministar unutarnjih poslova Vlade RH Ranko Ostojić.
Govoreći o dogovorenim stavkama, Ostojić je rekao kako će Frontexovi promatrači obavljati nadzor na željezničkom kolodvoru u Šidu na mjestu gdje će se izbjeglice ukrcavati u vlakove i potom prevoziti do zimskog kampa u Slavonskom Brodu. – Oni će biti raspoređeni na svim točkama zapadnobalkanske rute i njihov zadatak bit će da nadziru držimo li se svi dogovorenih stavki na sastanku, odnosno, da ne dođe do prelijevanja u tuđe dvorište. Svaka država će ustrojiti svoju nacionalnu kontakt-točku koja će putem videokonferencija obavljati koordinaciju i razmjenu informacija s ostalima. Prva videokonferencija održat će se u četvrtak u 15 sati – najavio je Ostojić.
Hrvatska sudjeluje s kapacitetom za 5 tisuća ljudi
Sukladno sporazumu, Grčka će ostati jedini hot-spot te se obvezala, zajedno s UNHCR-om, osigurati kapacitete za dodatnih 50.000 osoba. Na sastanku joj je sugerirano i da za tu potrebu može iskoristiti i hotele koji su tijekom zime prazni. I na preostalom dijelu zapadnobalkanske rute bit će osigurani kapaciteti za još 50.000 osoba. Ostojić je istaknuo kako će Hrvatska u ukupnoj brojci sudjelovati s kapacitetom od 5.000. Riječ je ustvari o privremenim odmaralištima gdje se izbjeglice zadržava da se odmore i okrijepe prije nego li nastave put.
Biometrijska registracija izbjeglica vršit će se u Grčkoj dok će se u ostalim zemljama na ruti ona obavljati ako se netko uključi naknadno u put. U Grčkoj će isto tako biti odmah vršena i selekcija između izbjeglica i onih koji ne uživaju međunarodnu pomoć, odnosno, dolaze iz sigurnih zemalja. Te osobe, ako ih se uhvati pri prijelazu granice, tretirat će se kao ilegalne emigrante i bit će deportirani nazad. Prema Ostojićevim riječima, Grčka je ključ kvalitetne provedbe sporazuma, ali i na ostalim državama je da rade otvoreno i transparentno, bez figa u džepu.
">Kada bi Hrvatska zatvorila svoje granice, mislite li da i mađarska ograda ne bi pala?
– Što se Hrvatske tiče, za nas je najbitnije da se tranzit odvija, odnosno, da ne dođe do situacije da u Hrvatsku uđe 10.000 izbjeglica, a izađe 2.500. Mi imamo problem ako netko želi od Hrvatske napraviti sabirni centar. Ovaj dogovor dovodi do određenog usporavanja izbjegličkog vala, omogućava Grčkoj da riješi svoje hot-spotove, a i Njemačkoj daje vremena da stabilizira prihvat kod sebe i riješi vraćanje onih koji ne uživaju međunarodnu zaštitu – pojasnio je Ostojić.
Dodao je i kako je Hrvatska na razgovorima ponudila Sloveniji pomoć u šatorima, ali i ljudstvu kako bi pokrila sve svoje potrebe u okviru izbjegličke krize. Naime, Slovenija je zatražila pomoć od 400 policajaca koji bi pomogli u reguliranju izbjegličke krize. Na novinarski upit znači li dogovor u Bruxellesu i da više niti jedna zemlja na izbjegličkoj ruti neće se odlučiti graditi novi zid, Ostojić je rekao kako je to odluka koju može donijeti svaka zemlja, ali da niti jedna ograda ne može zaustaviti ove ljude.
– Tko god hoće, može sagraditi ogradu. Međutim, niti mađarska ograda nema efekta ako ne postoji spremnost da se na ljude puca. Ako ovim ljudima more nije bila prepreka, kako se može očekivati da ih zaustavi neka ograda. Kada bi Hrvatska zatvorila svoje granice, mislite li da i mađarska ograda ne bi pala? – upitao je na kraju Ostojić.
Sve priče o izbjeglicama čitajte u našem specijalu Izbjeglička kriza
>>U Sloveniju ušlo 74.000 migranata, iz nje izašlo 48.000: Gdje su ostali?
S 500 izbjeglica smo prvo bili narasli na 1.000, pa sad na 5.000, u konačnici me strah i pomisliti kolika će biti brojka. Zašto ovo nije najistaknutiji članak, umjesto slovenskih brojki?