Jedanaest milijuna ljudi u svijetu oboli godišnje od raka, a umre ih
sedam milijuna. Ove goleme brojke iz godine u godinu bit će sve veće i
do 2030. godine broj novooboljelih od raka porast će na 27 milijuna.
Od zloćudnih bolesti umirat će godišnje 17 milijuna ljudi. Ovim
alarmantnim podacima iznesenim na Europskom onkološkom kongresu,
održanom prije nekoliko dana u Barceloni, stručnjaci dodaju da
čovječanstvo očekuje prava epidemija zloćudnih bolesti, tolika da je
realno očekivati da će smrtnost od raka ne samo dostići nego i
'preuzeti’ prvo mjesto uzroka smrtnosti na kojem su danas
kardiovaskularne bolesti.
Jer, kardiovaskularne bolesti sve se bolje liječe i što je još važnije,
sve se bolje kontroliraju, za razliku od tumora. Velika većina smrti od
onkoloških bolesti dogodit će se u zemljama u razvoju i nerazvijenim
zemljama koje su danas relativno pošteđene.
Europska sredina
Hrvatska je po učestalosti raka među najzahvaćenijim zemljama u Europi.
Što se tiče raka u muškaraca, na drugom smo mjestu, a kod žena na
šestom mjestu u Europi.
Brzo smo prihvatili nezdravu, a zaboravili mediteransku prehranu,
ekstremno velik broj ljudi puši, prošli smo rat i sve strahote koje je
donio sa sobom, što je ostavilo traga na zdravlju, nabraja ukratko
prof. dr. Eduard Vrdoljak, poznati hrvatski onkolog i voditelj Centra
za onkologiju u splitskoj Kliničkoj bolnici. U rezultatima liječenja
nismo na zapećku Europe, nego negdje oko europske sredine. Ali, morali
bismo znatno investirati u onkološku djelatnost.
– Epidemija raka neće ni nas zaobići. Dok danas govorimo o 13.000 ljudi
koji svake godine umiru u nas od raka, sutra će to vjerojatno biti
20.000 smrti. Oboljet će svaki treći stanovnik Hrvatske, a svaki
četvrti gotovo će sigurno umrijeti od te bolesti. S druge strane,
hrvatska medicina nije spremna za galopirajući pobol od zloćudnih
bolesti. Još uvijek nismo dovoljno kapacitirani ni u opremi, ni
organizacijski, ni kadrovski.
Držim da je krajnje vrijeme da sve to učinimo kako nas ova bolest ne bi
u skoroj budućnosti dotukla. Jer, da smo, primjerice, potpuno svjesni
da će za tri godine među nama biti ptičja gripa, danas bismo kupovali
lijekove da se zaštitimo.
U slučaju raka, svjesni smo da pandemija dolazi, ali se mi za nju ne
pripremamo – govori prof. Vrdoljak. Katkad se puno može učiniti i s
relativno malo novca. Samo bi se borbom protiv pušenja, kvalitetnim
kampanjama i sprečavanjem pušenja, napominje, moglo spasiti oko tri
tisuće ljudi godišnje.
Informatičko povezivanje
– Nužno nam je također informatičko povezivanje svih centara u kojima
se liječe onkološki pacijenti u jedinstvenu mrežu od osnovne razine do
subregionalnih centara, što bi, među ostalim, omogućilo protok
bolesnika i evaluiranje rezultata liječenja.
Hrvatska onkologija je, inače, uključena u niz međunarodnih kliničkih
studija, ali i mnogih i stručnih i regionalnih organizacija čiji je
cilj dignuti razinu zdravstvene zaštitite svakodnevnim bolesnicima –
ističe naš sugovornik. U europskim zemljama za onkologiju se izdvaja
oko 7 posto zdravstvenog proračuna. Koliko je to kod nas?
– Ova je vlada u posljednje tri godine znatno povećala izdvajanja za
onkologiju, s dva smo se popeli na oko pet posto zdravstvenog
proračuna, što je doista velik pomak. Ali, riječ je o povećanju
financijskih izdvajanja za lijekove, a liječenjem možemo samo
promijeniti sudbinu petnaestak posto bolesnika. Još je važnija primarna
prevencija, u čemu nije dovoljno učinjeno, a podrazumijeva edukaciju
djece o zdravom načinu života, od prehrane do nepušenja. I za mene nema
dvojbe.
Pušenje se mora zabraniti u svim javnim prostorima. Kad bi sada svi
prestali pušiti, smanjila bi se incidencija raka od 15 do 20 posto, a
to bi više utjecalo na zdravlje populacije nego sav novac koji
potrošimo na liječenje raka.
Nova revolucija
Sedamdesetih godina prošlog stoljeća ondašnji poznati onkolozi smatrali
su da će potkraj 20. stoljeća tumori biti riješeni. Takvo je uvjerenje
počivalo na ondašnjim velikim pomacima u hematološkim bolestima. No,
nova revolucija dogodila je tek 1995. godina kada su se – zahvaljujući
upoznavanju ljudskog genoma – pojavili prvi pametni lijekovi kojima su
se prvo počeli 'gađati’ vanjski specifični biljezi tumora.
Ušlo se potom u staničnu citoplazmu i tu su se otkrile gomile
metaboličkih putova specifičnih za tumore koji se također gađaju i
inhibiraju novim pametnim lijekovima. Danas je sve više studija u
kojima se istražuje djelovanje jednog pametnog lijeka na različite
karcinome, testira se također učinkovitost kombinacije dvaju pametnih
lijekova u jednoj dijagnozi.
U svakom slučaju, još donedavno, nakon, primjerice, dijagnoze GIST-a,
gastrointestinalnog tumora, pacijent je živio još devet mjeseci. Prof.
Vrdoljak spominje svog pacijenta s dijagnozom GIST-a koji se počeo
liječiti prije sedam godina, a i danas normalno živi i radi s
nepromijenjenim brojem metastaza u jetri. A to upućuje na činjenicu da
i metastatski rak postaje kronična bolest.
ŠOKANTNI PODACI
U Hrvatskoj će svaki četvrti stanovnik umrijeti od raka
