EK usvaja dokument

U Hrvatsku bi trebalo doći oko 200 izbjeglica iz Sirije?

Residents of the Syrian city of Kobani (Arabic: Ain al-Arab) fled from attacks by the Islamic State (IS) over the border into Suruc, Turkey 30 September, 2014. They will be brought into refugee camps on trucks. Photo: Sebastian Backhaus/dpa - NO WIRE SERV
Foto: DPA/PIXSELL
11.05.2015.
u 06:50

Komisija želi natjerati države članice EU da između sebe ravnomjerno rasporede i zbrinu 20 tisuća izbjeglica godišnje

Europska komisija planira u srijedu usvojiti plan prema kojemu bi države EU primile i među sobom rasporedile 20 tisuća izbjeglica iz Sirije, a iako računica za svaku državu pojedinačno još nije poznata, Hrvatska bi mogla biti suočena sa zahtjevom da zbrine dvjestotinjak takvih izbjeglica.

Dokument Komisije, čiji je nacrt procurio u Wall Street Journal, najavljuje uvođenje mjera koje uključuju "mehanizam distribucije osoba, kojima je jasno potrebna međunarodna zaštita" a taj bi mehanizam "omogućio pošteno i ravnomjerno sudjelovanje svih država članica u ovom zajedničkom naporu". Od 28 članica EU, Danska, Irska i Velika Britanija imaju izuzeće od zajedničke politike prema izbjeglicama i azilantima, što znači da predloženih 20.000 izbjeglica treba biti raspoređeno na 25 država s 432,3 milijuna stanovnika. Bude li kriterij za raspodjelu samo broj stanovnika, tada Hrvatska s 4,3 milijuna stanovnika može dobiti zahtjev da primi 200 izbjeglica.

Ekonomska snaga

No, nacrt dokumenta, koji je procurio u Wall Street Journalu, navodi da će drugi kriteriji u računici biti i ekonomska snaga i stopa nezaposlenosti u svakoj pojedinoj državi. Kako je hrvatski BDP puno manji, a stopa nezaposlenosti puno veća od prosjeka EU, moguće je da će to smanjiti broj izbjeglica koje bi Hrvatska trebala zbrinuti. Ti izbjeglice nisu migranti koji pokušavaju preploviti Sredozemno more, već ljudi koji su iz Sirije pobjegli u neki od izbjegličkih kampova u okolnim zemljama, odakle bi se relocirali u zemlje EU.

Hrvatski stav se ne zna

Premijer Zoran Milanović na posljednjem summitu EU krajem travnja nije želio potvrditi spremnost Hrvatske da sudjeluje u takvom mehanizmu.

- Mislim da postoje države u Europi koje mogu podnijeti malo veći teret od nas - rekao je tada. No, nakon što Komisija predloži novi plan, i Hrvatska će se morati izjasniti za ili protiv tog plana. Izvori upućeni u hrvatski stav prema toj raspravi u EU kažu da će Vlada proučiti prijedlog Komisije kad on bude službeno usvojen i odgovoriti podacima o onome čime Hrvatska raspolaže i čime može pridonijeti. 

>> Predlažem da primimo izbjeglice, ne unatoč, nego baš zato što smo prošli rat 

>> 'Zatvorili smo oči pred Srebrenicom. Ne možemo ih ponovo zatvarati'

Komentara 63

Avatar onaj koji uskoro dolazi
onaj koji uskoro dolazi
09:34 11.05.2015.

to nema veze sa siromastvom vec je to PLANIRANO naseljavanje europe muslimanima...koji imaju plan do 2070 godine zauzeti cijelu europu..provjereno...

LE
leurdovac
08:29 11.05.2015.

Kud k nama, zar ne vidite da i mi odlazimo?

PL
plotto
09:11 11.05.2015.

Brojni Šveđani kažu da Švedska više nije što je bila: Nekoć gotovo raj na zemlji, mirna i sigurna zemlja u gotovo svakom pogledu, uzorna demokracija s odličnim socijalnim sustavom, koji je sjajno funkcionirao jer nikom nije padalo na pamet zloupotrebljavati ga, zemlja na koju su njeni stanovnici bili beskrajno ponosni. Prije nekoliko desetljeća, ako ste posjetili Švedsku, došli biste u zemlju u kojoj nema kriminala, ljudi su educirani, pristojni, i prijateljski raspoloženi, ulice su čiste a parkovi savršeno održavani. A žene su plave i lijepe. Nije bilo socijalne nepravde, geta, bijede, čak ni fast food-ova u većoj mjeri. Danas, to je “multikulti” zemlja u kojoj sve više žena nosi burke, geta bujaju po rubovima gradova, kriminal buja posvuda. Broj nasilnih zločina na sto tisuća stanovika je devedesete u Švedskoj bio gotovo upola manji nego u SAD:.Danas je više nego dvostruko veći nego u SAD. Stockholm bilježi najveći broj silovanja od svih gradova u Europi, a preko 99 posto njih počine imigranti,

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije