Pet godina od uspostavljanja, mreža 24-satnoga dežurstva interventnih invanzivnih kardiologa, koji spašavaju živote ljudi u akutnom infarktu, počinje se raspadati na glavnim šavovima. Zbog starosti i čestih kvarova angiodvorana, centri u kojima se obavi najviše hitnih proširenja začepljenih krvnih žila s ugradnjom stenta preko noći bi mogli ispasti iz mreže invazivnih kardioloških intervencija. KBC Zagreb, KB Dubrava, KB Sestara milosrdnica, KB Sveti Duh, KBC Split, KBC Rijeka, KB Osijek i Magdalena bolnice su koje zbrinjavaju pacijente u akutnom infarktu.
Rebro i Vinogradska, osim velikog dijela Zagreba, u hitnim intervencijama “pokrivaju” područja Siska, Karlovca, Samobora, Velike Gorice, Jaske, Varaždina, Bjelovara, često im dolaze pacijenti iz Požege i drugih gradova.
Muku muče s opremom
– Jedna je dvorana stara gotovo 13, druga devet godina, i po svim su kriterijima obje rashodovane. Jednu smo nedavno zatvorili, sada radimo samo u drugoj, u kojoj se stalno nešto kvari. Ako i ona ispadne iz funkcije, naš program intervencijske kardiologije na koronarnim arterijama definitivno staje – kaže prof. dr. Davor Miličić, šef Klinike za bolesti srca i krvnih žila na Rebru, koji je i predsjednik Hrvatskog kardiološkog društva. Slično je i u Vinogradskoj bolnici. Angiosala na kardiologiji se, nakon sedam godina, prečesto kvari i na izdisaju je. Potvrdio je to i pročelnik Klinike za internu medicinu prof. Neven Ljubičić. Bolnica je uspjela skupiti novac za još jedan popravak, pa laboratorij trenutačno radi. Ravnatelj KB Sveti Duh dr. Miran Martinac kaže da je njihova angiodvorana dala već sve od sebe, ali vidjet će se hoće li se sljedeće godine moći kupiti nova. Kad je u kvaru, pacijente preuzima Vinogradska, i obrnuto.
Vrhunski kardiolozi muku muče s opremom, svjesni da bi energiju trebali uložiti u još bolju organizaciju mreže i edukaciju ljudi da se skrati vrijeme od početka boli do prvog medicinskog kontakta i intervencije. Današnji prosjek od tri ili više sati ne zadovoljava, jer se proširenje začepljene krvne žile mora obaviti što prije, najbolje unutar 60 do 90 minuta, da bi oštećenje srca bilo što manje, kaže prof. Miličić, i upozorava na još jedan problem:
– Invazivni kardiološki laboratoriji otvaraju se po ustanovama koje nemaju kardiologa koji mogu raditi ove zahvate. Trebala bi postojati bolja kontrola toga gdje se ulaže znatan novac. Jedna angiosala stoji oko milijun eura.
Nova dvorana u Karlovcu
Karlovčani s infarktom transportiraju se u Zagreb, iako njihova bolnica ima angiodvoranu. Prije 3,5 godine stajala je 4 milijuna kuna. Županija je osigurala 1,5 milijuna, a ostalo su decentralizirana sredstva državnoga proračuna, rekao nam je ravnatelj dr. Nedjeljko Strikić. Njihovi kardiolozi još se educiraju za invazivne kardiološke zahvate, ali aparat se puno koristi u vaskularnoj kirurgiji, za zahvate na perifernim krvnim žilama, ugradnju pacemakera. Gotovo novu angiosalu ima i KB Merkur gdje se, kaže ravnatelj dr. Željko Vidas, rade elektivni, ne i hitni zahvati na koronarama. U bolnicama u Zadru, u Slavonskom Brodu, invazivna kardiologija je u začecima.
Interventna kardiologija zlatni je standard među metodama zbrinjavanja akutnog infarkta miokarda. Hrvatska je među prvih pet europskh zemalja po uspješnosti intervencija i oko 70 posto bolesnika u RH liječi se hitnom intervencijom u akutnom infarktu srca. Prije pet godina smrtnost od infarkta u našim se bolnicama kretala od sedam do čak 20 posto, danas je oko 10 posto, a kod bolesnika koji se liječe hitnom intervencijom 4 do 7 posto. Smrtnost od infarkta prepolovljena je. Hoće li ti dojmljivi pokazatelji uskoro biti samo lijepo sjećanje?
Ovakove zahvate bi trebalo obavljati u najmodernijoj bolnici u rvackoj, u rodnom selu bildera Milinovica.