Iako u prvoj verziji prijedloga kurikuluma za hrvatski jezik nije postojao popis lektire, nakon što je javnost burno reagirala na to, a i neki od konzultanata napomenuli da bi smjernice za izbor lektirnih naslova trebale postojati, stručna radna skupina napravila je širok popis onog što bi učenici trebali čitati.
– Napravili smo širok popis iz kojeg će učitelj izabrati što će čitati, ali smo ostavili i mogućnost učenicima da sami izaberu najmanje jedno djelo izvan tog popisa. Svaki učenik trebat će objasniti zašto je izabrao baš taj naslov. Djeca vole čitati ono što nije obvezno. Neki od učenika čitaju više, neki manje, a dobitna je kombinacija pustiti ih da čitaju što vole – kaže članica stručne radne skupine za izradu kurikuluma hrvatskog jezika Diana Greblički Miculinić. Dodaje da im je želja da čitanje učenicima postane ne obveza nego užitak. Dr. Marijana Češi, također članica stručne radne skupine, ističe da to i nije popis lektire nego svojevrsna preporuka iz koje će se birati određena djela. Isti princip vrijedi za osnovne i srednje škole.
– Sa širokog popisa učitelji će izabrati što će pročitati čitav razredni odjel. U svakom razredu pročitat će određeni broj naslova koji još nismo do kraja definirali – objašnjava dr. Češi. Iako još ne žele reći koliki će broj djela biti na tom širokom lektirnom popisu, naše sugovornice kažu da će biti tek nešto veći od dosadašnjeg popisa, no broj obveznih naslova bit će manji. – Ići će se na dubinsko čitanje, čime želimo stvoriti kritičnog čitatelja s naglaskom na estetskom doživljaju djela – zaključuje Češi.
>> Lektiru će određivati učitelji, a ne više država?
