Udruga Franak prijavila je Ministarstvu financija i HNB-u banke koje su u nacrte aneksa za konverziju CHF kredita u euro kredite unijele, kako tvrde, nezakonite odredbe, suprotne Zakonu o potrošačkom kreditiranju, Zakonu o zaštiti potrošača te Zakonu o obveznim odnosima, priopćeno je iz Udruge.
Traže da se naloži bankama da svoje poslovanje usklade sa zakonima, da nezakonite odredbe izbace iz aneksa te da izračune usklade sa odredbama Zakona o potrošačkom kreditiranju.
Također, traže da iz aneksa budu izbačene sve sporne odredbe o retroaktivnom poništenju aneksa nakon izvršene konverzije, ako bi zakoni bili ukinuti na Ustavnome sudu. To znači da neće više postojati niti teoretska mogućnost da banke pokušaju retroaktivno djelovati na konverziju, niti ugovornom niti sudskom prisilom, jer je Ustavni sud svojim rješenjem utvrdio da to neće biti moguće.
Jedan od zahtjeva je i transparentno utvrđivanje promjena kamata u euro otplatnim planovima. Kako se navodi, revizori koji su provjeravali izračune ogradili su se od kamata koje su primijenjene u otplatnim planovima što je dodatni signal da s kamatama nije sve u redu. Traže i priznavanje statusa klijenta i umanjenih kamata za sve dužnike kojima to nije priznato te izbacivanje iz aneksa bilo kakvih uvjeta i odricanja dužnika od budućih potraživanja na temelju CHF ugovora, sprječavanje ugovaranja visoke fiksne marže, koja je u euro kreditima određena na nezakonit način–odlukom banke početkom 2014. godine.
Ministar Boris Lalovac, nakon razgovora sa stručnjacima iz Ministarstva financija te s guvernerom Vujčićem, obavijestio je Udrugu Franak da će vrlo aktivno i bez kompromisa insistirati da se svi navedeni nedostaci uklone prije izvršenja konverzije CHF kredita.
>>Lalovac: Iznenađen sam bahatošću bankara koji misle da ne postoji nitko osim njih
Možete vi tražiti što god hoćete, ali uzalud vam trud svirači, jer banke svaku vladu drže za ja.ca. Da je ijedna vlada imala snage i volje da napravi reda u bankarstvu, mogla je barem prisiliti banke da plaćaju porez na dobit. Toleriranjem swapova između hrvatskih banaka i njihovih matica u inozemstvu, pri čemu se jednostavnom financijskom gimnastikom dobit pretvara u gubitak, proračun Hrvatske je svake godine oštećen za 500-600 milijuna kuna, jer su banke jedini poslovni subjekti koji na dobit ne plaćaju porez.