U Istarskoj županiji ove je godine na bubanj otišlo 1455 nekretnina, u Zagrebu 601, u Osječko-baranjskoj županiji 508... sve zajedno u Hrvatskoj 6658 nekretnina koje su vjerovnici oduzeli njihovim vlasnicima da bi naplatili dugove.
Najviše je kuća i stanova – 3038 – ali ovrha se provodi i nad zgradama, zemljištem te poslovnim prostorom koje su vlasnici založili kao hipoteke za bankarski kredit. Od početka iduće godine mijenja se postupak prodaje takvih nekretnina, a sve u želji da se spriječe zakulisne igre i oduzete nekretnine prodaju po fer cijenama.
Gube na svim frontovima
Javne dražbe oduzetih nekretnina neće se više provoditi po sudovima kao do sada nego isključivo elektroničkim putem, za što se u Fini kreira posebna stranica. Sudovi će i nadalje donositi rješenja o ovrsi nad nekretninama, ali sam postupak prodaje preuzima Fina, jednako kao i Očevidnik nekretnina i pokretnina pod ovrhom koji sada vodi Hrvatska gospodarska komora. Dosadašnje iskustvo pokazuje da se zaplijenjene nekretnine rijetko prodaju na prvoj javnoj dražbi, a i po pojedinim su se sudovima formirale grupe kupaca koje uspijevaju kontrolirati cijenu nekretnina pa dužnici gube na svim frontovima. Fina će od 1. siječnja biti jedini servis za prodaju ovršenih nekretnina te će potencijalni kupci na njihovim stranicama naći sve podatke o nekretninama koje se prodaju kroz ovršni postupak u cijeloj zemlji.
Hrvatska gospodarska komora od 2006. vodi Očevidnik nekretnina i pokretnina koje se prodaju u ovršnom i stečajnom postupku, ali Komora ne sudjeluje u njihovoj prodaji. Sudovi su po zakonu bili dužni dostaviti sve podatke o budućim prodajama u taj registar, no nitko ne kontrolira čini li se to niti je dosad neki sud platio kaznu zato što je proveo javnu prodaju ovršenih nekretnina bez prethodne dostave podataka u registar HGK. Trenutačno je kroz registar u HGK oglašena prodaja 1866 nekretnina. Ministar pravosuđa Orsat Miljenić objavit će ovih dana sve prateće pravilnike za provedbu izmijenjenog Ovršnog zakona u dijelu koji se tiče javne dražbe nekretnina, a u Fini kažu da se “odvijaju sve potrebne aktivnosti u cilju implementacije elektroničke javne dražbe”. Fina će tako za svaku nekretninu objaviti poziv na sudjelovanje u javnoj dražbi, a u njemu će biti naznačeno sve o nekretnini, fotografije i vrijeme razgledavanja. Taj će postupak trajati 60 dana, nakon čega kupci imaju deset radnih dana za isticanje cijena. Njihov identitet bit će tajan, ali svota koju ponude javna. Na prvoj se dražbi nekretnina ne smije prodati ispod četiri petine vrijednosti (sada dvije trećine), a na drugoj tri petine (sada polovica), što će omogućiti dužnicima da vrate dugove, a možda dobiju i razliku cijene.
Prvi na udaru bili seljaci
Vrijednost nekretnina procjenjivat će ovlašteni sudski vještak ili procjenitelj, a ne Fina ili sud. Na osnovi dosadašnjeg uvida u podatke, Dunja Resman Bartolec iz odjela za poslovne informacije HGK kaže da su ovrhe uglavnom posljedica prevelikog kreditnog zaduživanja građana, a najčešći ovrhovoditelji su banke, štedno-kreditne zadruge, osiguravajuća društva i kartičarske kuće. Na početku vođenja Očevidnika najviše ovrha bilo je u Bjelovarsko-bilogorskoj i Vukovarsko-srijemskoj županiji jer prezaduženi seljaci nisu mogli vraćati kredite.
Poslije je skočio broj ovrha s područja Zagreba i Istarske županije. Otkako je uveden registar, kroz njega je oglašena prodaja 32.679 nekretnina i 657 pokretnina građana. U stečajnom je postupku dodatno prodano 2929 nekretnina i 1386 pokretnina.
>>Živi zid: Bivšem Varteksovcu zbog ovrhe kuće žele oduzeti djecu
>>Dosad otplatili 20 milijardi kuna, dužni još 29,5
Ovrhovodite sve stanove i kuće, sve nas stjerajte ispod savskog mosta ionako svi žele doći živjeti u Zagreb.