Godinama već stručnjaci i demografi upozoravaju na negativne demografske trendove u Hrvatskoj koji se sve češće svode pod zastrašujuće pojmove izumiranja i bijele kuge. Posljednji pozitivan prirodni prirast stanovništva zabilježili smo 1997. godine, a strmoglava nizlazna putanja potvrđuje se iz godine u godinu, u 2014. godini rođeno je najmanje djece otkad se vode statistike – manje od 39. 000. Istodobno, umrlo je više od 52.000 ljudi, čime je Hrvatska prirodnim putem (ne računajući emigraciju), ostala bez grada veličine Trogira, javlja Gradonačelnik.hr.
I dok političari na nacionalnoj razini problem misle rješavati pronatalitetnim mjerama poput povećanja naknada za rođenje svakog djeteta ili delimitiranja porodiljnih naknada, demografi tvrde da od toga rezultata neće biti. Takve mjere, tvrde, mogu dati rezultata jedino ako su dio ekonomske politike kakve imaju razvijene zemlje a koje, uz porezne olakšice, dječje doplatke i rodiljne naknade, jako puno ulažu u vrtiće i jaslice. Demografi upozoravaju da bi država, želi li promijeniti demografsku sliku i negativne trendove, morala svakom roditelju jamčiti pravo na smještaj djeteta nakon prve godine života u jaslice, vrtić ili pak osigurati dadilju, no realna slika u Hrvatskoj je potpuno drukčija. Unatoč smanjenju broja rođene djece, svake godine u medijima pratimo drame oko upisa u vrtiće bez kojih je znalo ostati gotovo 2000 djece.
S obzirom na to da su vrtići, odnosno predškolski odgoj, obveza i domena lokalne samouprave, analitičari gradonačelnik.hr-a istražili su koji su se gradovi najviše brinuli za svoje mlade obitelji.
Udio u proračunu
Podatke Ministarstva financija o ulaganju u predškolsko obrazovanje u 2014. (podaci za 2015. još nisu kompletirani), analizirali smo po per capita kriteriju, kao i u odnosu na ukupne gradske proračune. Po oba kriterija, s uloženih 3,611,25 kuna po glavi stanovnika, odnosno čak 37,07 posto proračuna, kao apsolutni prvak u brizi i ulaganju u vrtiće istaknuo se Vis (gradonačelnik Ivo Radica).
Na drugom mjestu, s 32,86 posto proračuna uloženog u predškolski odgoj, nalazi se Jastrebarsko (gradonačelnik Zvonimir Novosel), koje je pak po per capita kriteriju (1.186,13 kuna po glavi stanovnika) na trećem mjestu. Upravo u 2014. godini Jastrebarsko je zabilježilo svoj mali baby boom, kada su u rujnu dostigli broj novorođenih iz 2013. godine.
Dugo Selo (Stipo Velić) u vrtiće je uložilo 27,60 posto svog proračuna i tako se plasiralo na treće mjesto naše top liste, slijedi Velika Gorica (Dražen Barišić) s 21,53 posto proračuna, te Duga Resa (Ivan Baršić) s 21,20 posto.
Na šestom je mjestu Zlatar (Stanko Majdak), koji je za predškolsko obrazovanje odvojio 19,48 posto svog proračuna, sedma su Kaštela (Ivan Udovičić) s 19,33 posto, potom Ivanić-Grad (Javor Bojan Leš) s 18,54 posto te Sveti Ivan Zelina (Hrvoje Koščec) s 18,02 posto. Deseto mjesto pripalo je Bujama (Edi Andreašić) koje su za svoje predškolsko obrazovanje odvojile 17,73 posto proračuna.
Izdvajanje per capita
Zanimljivo je da polovinu top deset liste po per capita kriteriju čine istarski gradovi. Na drugo mjesto, iza Visa, s uloženih 1.609,12 kuna po glavi stanovnika za vrtiće plasirao se Krk (Darijo Vasilić). Kao što smo rekli, slijedi Jastrebarsko, a na četvrtom mjestu je s 1.147,76 kuna po glavi stanovnika Zagreb (Milan Bandić). Peti je Poreč (Edi Štifanić) s uloženih 992,73 kune, šesti Umag (Villi Bassanese) s 961,25 kuna, sedmi Novigrad (Anteo Milos) s 906,73 kune, osma Velika Gorica (839,72 kune), deveti Pazin (Renato Krulčić) s 838,58 kuna. Na deseto mjesto i ove liste, s 780,13 kuna po stanovniku uloženih za vrtiće, plasirale su se Buje.
Nakon Zagreba i Velike Gorice, koji su se po ulaganju u predškolsko obrazovanje po per capita kriteriju plasirali među prvih deset, od velikih gradova slijede Karlovac, Šibenik, Pula, Samobor, Dubrovnik, Kaštela, Zadar i, na desetom mjestu, Split.
>> Ne ukidanju II. stupa, da hitnim reformama
>> Nemojmo zaboraviti koliko je važno ministarstvo kulture
u ovoj zemlji najviše se isplati biti cigan! Imaju besplatne stanove i režije, imaju velike socijalne naknade, imaju legaliziranu krađu do 2000 kn i što je najvažnije, ovrhama im se ne može uzeti ni lipa!