Iako su najavljivali uvažavanje socijalnog dijaloga, nova vlada već je na prvoj sjednici sindikatima dala povoda za prijetnje novim tužbama. Odlučili su jučer nastaviti s uskratom 4, 8 i 10-postotnog uvećanja plaće za 20, 30 i 35 godina radnog staža u državnim i javnim službama, do kraja 2016. godine.
Jednostrana odluka
Ministar financija Zdravko Marić sindikate je pozvao da se strpe jer tek je šest dana na funkciji, ali prioritet mu je, kaže, sjesti s njima za stol.
Sindikati su pak smjesta reagirali.
– Vlada se poziva na socijalni dijalog, ali očito samo na deklaratornoj razini jer u praksi na djelu je i dalje jednostrano odlučivanje kojim se derogiraju prethodni dogovori socijalnih partnera i demonstrira sila jačega – kaže Krešimir Sever.
– Ta bi jednostrana odluka Vlade nakon ocjene Ustavnog suda mogla proći samo u uvjetima izvanrednog stanja! Ovakvo postupanje, bez prethodnog pokušaja postizanja rješenja u postupku kolektivnog pregovaranja, stoga će sigurno imati sudski epilog – poručio je Siniša Kuhar, glavni tajnik Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika, pozivajući se na odluku Ustavnog suda iz srpnja prošle godine.
A Ustavni sud jest odbio prigovore sindikata na Zakon o uskrati, donesen 2014. i uzastopno produljivan do kraja 2015., odbijanje obrazloživši činjenicom da je riječ o povlastici dijela zaposlenih u državnim i javnim službama koje država u krizi može ukinuti. Dvaput je tako odlučio, u ožujku i u srpnju. No istodobno je i poručio da bi svako daljnje produljenje uskrate bilo ustavnopravno neprihvatljivo te nedvosmisleno poručio da je Vlada “dužna planirati i osigurati sredstva u državnom proračunu RH za 2016. u iznosu dovoljnom za isplatu ove povlastice, osim ako Vlada i sindikati u postupku kolektivnog pregovaranja ne postignu drugačiji sporazum”.
– Dođe li do novog preispitivanja, Ustavni bi sud Zakon bez daljnjeg trebao proglasiti neustavnim – potvrđuje Krešimir Rožman, stručnjak za radno pravo.
Vlada je u međuvremenu riješila situaciju s javnim službama pa one danas ne potražuju dodatak na vjernost tj. staž. Primjerice, Spomenka Avberšek je za zdravstvo ispregovarala novi kolektivni ugovor s 4% dodatka za sve, Vilim Ribić prekinuo je pregovore i vjeruje da će ih ubrzo nastaviti. Državne službe, međutim, čekale su da vide rezultat dogovora s javnim, ali sustiglo ih je predizborje i smjena vlasti.
Javni ne potražuju
Baš zbog stiske s vremenom država je dužna isplatiti dodatke za siječanj, pa i pokoji dan u veljači, kako bi se izbjegle ustavne tužbe, upozorio je ministar Z. Marić. Stari Zakon o uskrati vrijedio je, naime, do 31. prosinca 2015., a novi će stupiti na snagu tek po objavi u Narodnim novinama. Međutim, novac za tu svrhu nije predviđen u privremenom financiranju. Nedoumicu izaziva i pitanje – kome će ga sve isplatiti? Odnosi se na “državne i javne službe”, što upućuje na mogućnost tumačenja prema kojem bi 4, 8 i 10 posto isplatili na plaći u veljači i doktorima, socijalnim radnicima i nastavnicima, koji više ne potražuju dodatke po toj osnovi.
>> Hrvatski dug 100 posto BDP-a, njemački 207 posto
>> Orešković prvu sjednicu započeo izrekom na engleskom, ministri traže nova zapošljavanja
a kako kreditima? nedaj se tihomire treba drzavu dovesti u red