Preispitajte još jednom najavljenu odluku o ukidanju državnih poticaja na uplate u treći mirovinski stup od 2015./16. godine te svakako razmotrite je li moguće uvesti porezno rasterećenje za dugoročne police životnih osiguranja, poruka je struke upućena ne samo nazočnom ministru Mirandu Mrsiću nego i Vladi s konferencije "Zdrava i sigurna budućnost - kako je osigurati", održane u ponedjeljak u organizaciji Večernjeg lista.
Osiguranja su nadogradnja
Ministar Mrsić potvrdio je da se u Vladi doista ozbiljno razmišlja o ukidanju poticaja za treći stup jer, naglasio je, "nisu ispunili svrhu, sustav se nije razvio kako se očekivalo i poticaje mahom koriste bogatije grupacije građana." Najavio je i podizanje stope za drugi stup, i to na sedam do devet posto od 2017.
– Nužan je nacionalni konsenzus, moramo izbjeći situaciju da svaka sljedeća vlada ima svoje viđenje mirovinske reforme – kazao je Mrsić.
Replicirao mu je predsjednik uprave Raiffeisen mirovinskog društva Damir Grbavac konstatacijom da su poticaji imali značajan učinak u stimuliranju građana na uključivanje u 3. mirovinski stup.
– Ukidanje poticaja nije dobra poruka građanima, unatoč krizi zabilježeni su dobri rezultati, budu li ukinuti sigurno će prouzrokovati negativan utjecaj na budućnost mirovinske štednje – upozorio je Grbavac. Industrija osiguranja, podsjetio je direktor Sektora za životna i osobna osiguranja u Croatiji osiguranju Željko Jukić, još 2010. predlagala je da se, sukladno europskoj direktivi i dugogodišnjoj praksi mnogih članica EU, uplate za dugoročne police životnih osiguranja i u Hrvatskoj porezno rasterete budući da su kvalitetna nadogradnja mirovinskog sustava.
– Kvalitetna porezna politika velika je potpora razvoju životnih osiguranja, posebice u situaciji kada je uloga države sve manja, a pojedinac mora sve više preuzimati skrb za vlastitu budućnost – istaknuo je Jukić.
Podatkom da je bankama obvezna adekvatnost kapitala limitirana na 12 posto, dok industrija osiguranja istodobno svojim kapitalom pokriva 12,9 posto obveza prema svojim osiguranicima, predsjednik uprave Merkur osiguranja Milan Krizmanić otklonio je eventualne dvojbe o sigurnosti ugovorenih premija.
– Nitko u Hrvatskoj nije ostao bez novca uloženog u životna osiguranja te su premije sigurnije nego depoziti u bankama i u Hrvatskoj i u EU – ocijenio je Krizmanić.
Mladen Gavrančić, član uprave Societe Generale osiguranja smatra ključnom činjenicu što su Hrvati konačno prepoznali da sami moraju više brinuti o vlastitoj budućnosti.
– Obveza države je dugoročna socijalna stabilnost sustava, a mi našim klijentima savjetujemo neka sami učine nešto za sebe. Redukcija potrošnje i dugoročna odgovornost za vlastitu sigurnost presudne su odluke – iznio je Gavrančić navodeći kako njihova najjeftinija polica životnog osiguranja mjesečno stoji samo 49 kuna.
Generacijska struktura stanovništva i sve dulja životna dob uz mirovinski sustav vezuju i zdravstvenu skrb. Prema najavi Siniše Varge, direktora Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, vizija koju će ta institucija razvijati nakon što uskoro izađe iz portfelja državne riznice bit će – kvalitetan javni zdravstveni sustav utemeljen na solidarnosti. Varga ne očekuje financijske probleme u novom okviru rada iako sustavu manjka oko 16 milijardi kuna.
Dopunsko zdravstveno
– Opseg usluga koje pokriva obvezno zdravstveno osiguranje neće se smanjiti, ali su te usluge nedovoljno definirane i morat ćemo detaljno definirati tko na njih ima pravo, kako se više ne bi događalo da hitni slučajevi čekaju na operacije – najavio je Varga. Industriji osiguranja je zamjerio što proteklih godina nije kroz adekvatniji model ponude dobrovoljnih zdravstvenih osiguranja nadomjestila manjak od 16 milijarda kuna.
– Pokriće dopunskih zdravstvenih osiguranja izravno je ovisno ne o volji osiguratelja nego o aktualnom zakonskom okviru – uzvratio je Mario Bagat, direktor Službe za osigurateljne i medicinske poslove Croatije zdravstvenog osiguranja. Ustvrdio je da su cijene polica u tržišnoj utakmici između HZZO-a i industrije osiguranja pale, no nisu dampinške.
Zašto osiguravajuća društva ne kažu da ce po isteku osiguranja uštedjeni iznos biti umanjen za ranije isplaćene poticaje, a sredstva koja vam se isplate tu godinu se zbrajaju s vašim redovnim dobitkom pa ce vas jos te godine oderati i veći iznos poreza na dohodak. Ove godine mi je istekla polica životnog osiguranja i znam o čemu pričam