Ustavni sud je ocijenio da je s Vladinom mini poreznom reformom vezano za financiranje lokalne samouprave sve u redu. Dan prije isteka jednomjesečnog roka Ustavni sud je odbio zahtjev Gradskog vijeća Starog Grada te zajednički zahtjev zagrebačke Gradske skupštine i Grada Zagreba (koji su potpisali Darinko Kosor i Sandra Švaljek) za ocjenom ustavnosti više zakonskih odredbi koje su se ticale financiranja lokalne samouprave, a koje su stupile na snagu 1. siječnja.
Predlagatelji su prigovorili da iako ti zakoni ulaze u djelokrug lokalne samouprave nije traženo mišljenje lokalnih jedinica kako to nalaže Europska povelja, ali Ustavni sud ističe kako se njome predviđa "koliko je to moguće, pravovremeno na odgovarajući način pitati za mišljenje" te da nije propisana obvezna forma i način pribavljanja mišljenja za svako pitanje u pripremi propisa koji se tiču lokalnih jedinica. A za konkretno pitanje to ne traži ni Europska povelja ni naši zakoni. Ipak, razmjena mišljenja između državne i područne vlasti jest "iznimno vrijedna tekovina demokratskih društava" i ona mora biti "stvarna, redovita, pravodobna i djelotvorna", a prema očitovanju Ministarstva financija lokalne jedinice bile su upoznate i imale su priliku dati svoja mišljenja i prijedloge u procesu donošenja zakonskih izmjena.
Prigovor da su zakonske izmjene donesene prekasno već kad su bili pripremljeni proračuni lokalnih jedinica, pa je bilo samo 11 radnih dana za usklađenje s novim propisima, Ustavni sud je zaključio kako su ipak svi uspjeli pripremiti proračune za 2015. te da zakonske izmjene nisu izazvale poremećaje i opću disfunkcionalnost.I za hitno donošenje zakona izneseni su opravdani razlozi.
Što se ocjenjivanja poreznih propisa tiče Ustavni sud se pozvao na svoje ranije stajalište prema kojem nije ovlašten prosuđivati svrsishodnost i opravdanost poreznog sustava ili nekog segmenta, dok zakonodavac uživa široku slobodu procjene, a onda i odgovornosti za svrsishodnost svojih zakonskih mjera. Stoga ni Ustavni sud nije ovlašten ocjenjivati odabrani porezni model, vrstu poreza, krug poreznih obveznika, visinu porezne stope ni porezne olakšice. Vladajući imaju pravo mijenjati porezni režim dok god to rade unutar ustavnopravno prihvatljivih granica, koje u ovom slučaju nisu prekoračene.
Zagreb se žalio da će im smanjenjem stope prireza biti bitno otežano pa i onemogućeno obavljanje decentraliziranih funkcija. Smanjenje dopuštene stope prireza porezu na dohodak u Zagrebu do najviše 18 posto imalo je legitimni cilj - uravnoteženje funkcioniranja i financiranja poslova lokalnih jedinica i uravnotežen regionalni razvoj koji je od značaja za ukupni gospodarski rast i razvoj RH. Porezno rasterećenje rada građana, te oporezivanje drugih izvora ekonomske snage građana je i preporuka EU, navodi u svome očitovanju Vlada, te obrazlaže da je i navedena mjera usmjerena "stvaranju pozitivne klime na tržištu rada i produktivnosti radne snage, a prebacivanju poreznog tereta na imovinu odnosno kapital".
Nelogičnim su ocijenili i prigovor da je Zagreb u bitno lošijoj poziciji od drugih gradova jer ne može prirez imati dva puta veći, jer upravo veći broj stanovnika omogućava ubiranje i većeg prihoda. Ustavni sud je kao argument tomu dodao i da Zagreb 15 godina nije dizao prirez iznad 18 posto, pa ni propisivanje da je to gornji limit ne može dovesti niti do bitno otežanog obavljanja decentraliziranih funkcija.
>> Ivan Turudić: Ustavni sud je politički obojen
SDP-vlada je uništila građanstvo, a sad će i lokalnu samoupravu...kad za godinu dana padnu s vlasti ostat će pustoš na sve strane!