Hrvatska je zasad prošla bolje nego što to zaslužuje prema konkurentnosti nacionalne ekonomije.
MMF tek na jesen
Prvi udar krize ublažile su banke i dale priliku da se pripremimo za drugi, kazao je dr. Željko Lovrinčević, analitičar Ekonomskog instituta na okruglom stolu što ga je organizirao Poslovni dnevnik s pitanjem “A što sada?”
- Živjeti nam je korak po korak, od kvartala do kvartala - uzvratio je Lovrinčević. Pola krize je iza nas, Hrvatska nije imala jak udar kao izvozne ekonomije integrirane u svjetsko tržište, već prolazi kroz dva blaža udara. Prvi su osjetili izvoznici smanjenjem narudžbi i izvoza, drugi će tek pogoditi turizam. Države svakodnevno revidiraju procjene kretanja BDP-a na lošije, Slovenija je spustila očekivanja na minus 4 posto, ni Hrvatska neće biti daleko od takvih kretanja.
Padne li turizam više od 3 ili 4 posto nego što je bio lani, padne li BDP također 3 do 4 posto na jesen predstoji novi rebalans, procijenio je Lovrinčević. Tada će se država morati ili ponovo zadužiti za 500 do 600 milijuna eura ili tražiti pomoć MMF-a, zaključio je Lovrinčević uz opasku da je optimističan. Božo Prka iz PBZ-a upozorio je da su banke iscrpile svoj financijski potencijal državi, što su Vladi jasno i rekle. Taj bankar vjeruje da će se država uspjeti zadužiti vani jer je stanje za izdavanje euroobveznica bolje nego što se misli.
Neugodna dijeta
Federalne rezerve su štampale veliku količinu novca, kamate su niske, samo je pitanje kako će se ulagači nositi s rizikom za Hrvatsku. Opasnost po našu ekonomiju ne krije se u proračunu već u široj javnoj potrošnji. Ne budu li državne agencije plaćale obaveze stradat će mala i srednja poduzeća.
- Potrošnja se mora smanjiti za četiri milijarde eura, ali bojim se da će to smanjene neproporcionalno pogoditi privatni sektor - kazao je Prka.
- Na krizu treba gledati kao na neugodnu, ali dobrodošlu dijetu - upozorio je publicist Krsto Cviić, koji smatra da Hrvatska ne stoji loše jer ima turizam koji je trajna vrijednost. Veći problem ima Velika Britanija kojoj ponestaju zalihe plina.
Cviić je uočio da je širom svijeta krizu pratio strah i cinični komentari, no srećom nije bilo panike. Dr. Velimir Šonje krizu je nazvao povijesno iznimnom, a hrvatski je problem taj što nema fiskalne resurse za intervencije i pomoć tvrtkama. Dr. Predrag Bejaković upozorio je da jamstveni fond tvrtkama može potaći moralni hazard.
