Velika priča o izdvajanju plinskog biznisa iz Ine i njegovu stavljanju
pod državnu pasku poprilično je, čini se, mistificirana. Posebno je
dojmljivo kako se na toj priči o izdvajanju plinskog biznisa iz Ine
inzistira u trenutku kad su odnosi tržišnih cijena dionice mađarskog
MOL-a i Ine takvi da bi hrvatskoj Vladi izuzetno odgovarala zamjena
dionica Ine za dionice MOL-a. Naime, dionica MOL-a trenutačno se trži
po 10 tisuća forinti, što je tri puta niža cijena od vremena kad je na
MOL nasrtao austrijski OMV.
Ništa vrijedno
Poprilično su čudne teze da bi zbog navodnog izdvajanja plinskog
biznisa iz Ine Vlada trebala platiti odštetu ostalim dioničarima Ine.
Naime, Vlada iz Ine neće izuzeti ništa vrijedno od plinskog biznisa.
Polančecov savjetnik Tomisla Mazal potvrdio nam je kako će Ini ostati
proizvodnja plina, a to je trenutačno jedini vrijedan dio Inina
plinskog biznisa. U tom su dijelu Inine koncesije na eksploataciju
plina u Slavoniji, više polja u sjevernom Jadranu te polja u Siriji. Od
te Inine proizvodnje dolazi oko 2 milijarde prostornih metara plina te
je riječ o zlatnom plinskom rudniku na kojem se ostvaruju i po
sadašnjim cijenama plina vrlo lijepi profiti.
Iz Rusije trenutačno dobavljamo oko 1,2 milijarde prostornih metara
plina, a uvoznik tog plina je, kao dojučerašnja državna kompanija, bila
Ina, kojoj ugovor s Gazpromom istječe 2010. Sada će Vlada sa svojom
novom firmom, što je potpuno logično i očekivano, preuzeti posao
daljnjeg dogovaranja dobave plina od Rusa. Nepoznanica je zašto se to
proglašava strateškim izdvajanjem plinskog biznisa iz Ine kad je
razvidno da Ina ne može i ne smije imati monopol na svu buduću dobavu
plina za Hrvatsku.
Kad bi to bilo tako, bio bi to vrlo neobičan monopol. Štoviše, bilo bi
suludo da ubuduće Hrvatska ne kontrolira Plinacro (plinovode) te
sadašnja plinska skladišta (Okoli 1) i buduća Okoli 2 i Beničance.
Možemo pretpostaviti kako Zsolt Hernadi, predsjednik uprave mađarskog
MOL-a, čak i neće imati nešto osobito protiv ostvarivanja prava
hrvatske države da kontrolira uvoz plina koji je zasad ionako potpuno
neprofitabilna djelatnost. Uvozna cijena plina po prostornom metru za
kunu je viša od one po kojoj se prodaje na tržištu.
Mađarska Ina
Uvoznik plina trenutačno bilježi velike gubitke, ali će zbog zahtjeva
EU Hrvatska brzo (u roku 2-3 godine) liberalizirati plinsko tržište,
što znači da uvozna cijena neće moći biti niža od tržišne. A mađarska
Ina tada će još bolje zarađivati od svojih koncesija u Hrvatskoj.
PLIN Zašto Vlada uopće pregovara s MOL-om o uvozu plina
Ini ostaje profitabilni dio plinskog biznisa
