U HDZ-u su i noć uoči jučerašnjih pregovora s Mostom brusili svoj prijedlog racionalizacije državnog aparata pa je broj ministarstava koja predlažu pao s 19 na 18. Iako je HDZ to jučer predložio, čini se da će zbog nedostatka vremena i što bržeg sastavljanja Vlade nova ekipa u Banskim dvorima u prvo vrijeme raditi po staroj podjeli ministarstava.
Za pozicije javni natječaji
HDZ je u svom prijedlogu odlučio novo Ministarstvo digitalizacije i informatizacije pripojiti Ministarstvu uprave. Odlučili su razlomiti i Ministarstvo prometa, mora i infrastrukture pa bi Ministarstvu turizma pripojili pomorstvo, a formirali bi i Ministarstvo energetike, koje dosad nismo imali, u kojem bi bili i promet i infrastruktura. Potonje transformacije izabrali su jer, kako doznajemo, u formiranju Vlade žele staviti naglasak na energetiku, infrastrukturu, digitalizaciju i demografsku obnovu koja također dobiva novo Ministarstvo obitelji, demografske obnove i useljeništva. U HDZ-u drže da su te četiri grane nositelji budućih investicija, demografskog oporavka društva i digitalne modernizacije. I dok se vode pregovori između HDZ-a, Mosta i mandatara Oreškovića o formiranju Vlade, primjetne su napetosti između dviju stranaka koje bi iduće četiri godine trebale upravljati Hrvatskom. U HDZ-u su razočarani, ali i zapanjeni, kažu nam, Mostovim inzistiranjem na foteljama i pomanjkanjem interesa za racionalizaciju državne uprave. HDZ novu Vladu želi na način da se između njih i Mosta dijeli odgovornost, dok u Mostu, čuje se u HDZ-u, striktno inzistiraju na određenim ministarstvima.
Osim što HDZ predlaže rezanje raznih agencija, zavoda, javnih ustanova, državnih ureda... s 200-tinjak na 70-ak, namjera im je i potpuno profesionalizirati državni aparat.
– Samo ministri i njihovi pomoćnici i zamjenici bit će političke funkcije, dok će se za sve ostale pozicije provoditi javni natječaji. Cilj nam je profesionalizirati državni aparat kako se ljudi na tim pozicijama ne bi mijenjali svake četiri godine s promjenom vlasti, nego bi imali kontinuitet baš zato što su profesionalci izabrani mimo stranačkog ključa – rekao je naš sugovornik iz HDZ-a.
Kada je riječ o samom vrhu Vlade, HDZ ima dvije opcije; jednu koja podrazumijeva uvođenje funkcije zamjenika premijera, što bi bio Tomislav Karamarko, te još troje potpredsjednika, i drugu koja predviđa četiri potpredsjednika, a Karamarko bi bio prvi potpredsjednik. Budući da članak 108. Ustava kaže da Vladu čine predsjednik, jedan ili više potpredsjednika i ministri, kako je objasnio ministar u odlasku Arsen Bauk, to znači da funkcija zamjenika premijera ne postoji. Odnosno za nju bi bilo potrebno mijenjati Ustav. Članak 109. Ustava pak kaže da potpredsjednik može zamijeniti predsjednika Vlade. S obzirom na ustavna ograničenja, daleko je vjerojatnije da će HDZ-ova i Mostova vlada, kada se formira, imati četiri potpredsjednika.
Uz Karamarka, koji bi bio prvi potpredsjednik zadužen za domovinsku sigurnost, Božo Petrov vjerojatno bi bio potpredsjednik za društvene djelatnosti, Ivan Lovrinović za gospodarstvo, a Branko Hrg, šef HSS-a i HDZ-ov koalicijski partner, potpredsjednik bez portfelja. HDZ se, očito, odlučio Hrga nagraditi potpredsjedničkom funkcijom jer je kao njihov strateški partner u izbornoj kombinatorici uspio izvojevati samo jedan saborski mandat. Iako bi HSS-u prema sporazumu s HDZ-om, s obzirom na najveći broj osvojenih preferencijskih glasova, trebala pripasti još barem dva saborska mandata, teško je vjerovati da će biti išta od toga. Tako da bi se Hrgovo potpredsjedničko mjesto moglo doživjeti kao svojevrsna kompenzacija.
Odlučuje Orešković
Tomislav Karamarko, šef HDZ-a, još je ranije poručio da će HDZ za svako mjesto u Vladi predložiti više stručnjaka, a da će mandatar Tihomir Orešković naposljetku odlučiti o ljudima koji će dobiti ministarske pozicije. Pokazat će se koliko će u tom izboru imati suvereniteta.
>>Najvažnijih 7 stvari koje se moraju dogoditi u Oreškovićevih prvih 100 dana
>>Božo Petrov: Ja i Karamarko ulazimo kao potpredsjednici Vlade
Pa vidjeli smo u prošle četri godine da se silovanjem naroda ne potiče demografski rast u državi.