Što za Hrvatsku znači ulazak u mehanizam fiskalnog nadzora EU poznatiji pod birokratskim nazivom “procedura prekomjernog deficita” i radi li se zaista o gubitku fiskalnog suvereniteta? Pojednostavljeno, može se reći da će Hrvatska izgubiti fiskalni suverenitet jer će se ciljevi državnog proračuna definirati u Bruxellesu, a ne samo u Zagrebu, ali to je zaista vrlo pojednostavljeno tumačenje. I premda je tehnika “pojednostavi pa zatim pretjeraj” ponekad korisna za jasnoću pripovijedanja, brzi i jednostavni odgovori na složena pitanja znaju ponekad biti i – pogrešni.
Ulazak u tu proceduru gubitak je fiskalnog suvereniteta jednako kao što izostanak pobjeda hrvatske nogometne reprezentacije znači gubitak našeg nogometnog suvereniteta. Jesu li i Zagrepčani ukidanjem besplatnog parkiranja kod Paromlina izgubili svoj parkirališni suverenitet? A kakav je tek suverenitet izgubio onaj vozač autobusa kojemu prijeti otkaz zbog tipkanja na dva mobitela tijekom vožnje? Svoj SMS suverenitet, ako to uopće postoji?
Šalu na stranu, ali jasna je poanta. Neodgovorno ponašanje dovodi do posljedica koje nisu uvijek ugodne. U nogometu, ako izgubite od Škotske i ne pobijedite Srbiju, izgubili ste suvereno pravo da izravno idete u Brazil. Ovisite ne samo o sebi, nego i o drugima. U upravljanju državom, ako su vam rashodi proračuna stalno veći od prihoda, agencije za kreditni rejting smanjit će vašu sposobnost zaduživanja. Ako ste pritom i članica EU, ući ćete u proceduru prekomjernog deficita, u kojoj se trenutačno nalazi 16 od 28 država. Ta procedura pokreće se za svaku zemlju EU koja ima proračunski manjak veći od 3 posto BDP-a i javni dug veći od 60 posto BDP-a (bez znakova smanjivanja). Država koja juri naprijed ometana previsokim deficitom i javnim dugom zapravo je poput vozača koji vozi s dva mobitela u rukama: oboje jure u krah.
U toj proceduri, Vijeće EU na prijedlog Komisije zadaje ciljeve koje će Hrvatska morati ispuniti u smanjenju deficita i javnog duga. Hrvatska će morati krojiti proračun prema tim ciljevima, što govori u prilog tumačenju o gubitku fiskalnog suvereniteta. No, Komisija neće ići u detalje i neće doslovno angažirati svoje stručnjake da kroje hrvatski proračun. To će i dalje raditi hrvatska javna uprava, što ne govori u prilog tumačenju o gubitku fiskalnog suvereniteta. Državni proračun i dalje će predlagati Ministarstvo financija, a ne Komisijina Opća uprava za financije. I dalje će ga Hrvatskom saboru predlagati Vlada, a ne kolegij europskih povjerenika. I usvajat će ga Sabor, a ne Europski parlament ili Vijeće. Sve to govori da se ne radi o gubitku fiskalnog suvereniteta nego o tome da Hrvatska dobiva ciljeve u koje se sama svojim snagama i svojom sposobnošću treba uklopiti. Ti ciljevi nisu sasvim strani. Slične ciljeve Hrvatska si je već ranije sama zadala u Zakonu o fiskalnoj odgovornosti, ali sada je Hrvatska sama sebi priznala da nije u stanju poštovati taj zakon.
U proceduri prekomjernog deficita propisane su i kazne za države koje ne ispunjavaju zadane ciljeve. No, jedini slučaj u kojem je nekoj zemlji zbog nepoštovanja EDP-a uskraćen dio novca iz kohezijskog fonda bila je Mađarska. Ali i ta je odluka ukinuta tri mjeseca nakon što je donesena, a šest mjeseci prije no što je trebala stupiti na snagu. Nitko, dakle, još nije u stvarnosti kažnjen na taj način.
