Kriza koja je nastala na američkom tržištu, potresla
financijske stupove te velike demokracije pa se prelila na sva velika i
moćna kreditna i dionička tržišta na svijetu počela je
uzimati danak u ekonomijama zemalja u razvoju. Još dok smo s
strepnjom gledali kako užasna kriza povjerenja lomi moćne financijske
kuće u Sjedinjenim Državama, Britaniji, Francuskoj, Njemačkoj... bilo
nam je jasno da tu krizu velikih i bogatih neće mirno odgledati ni
mali, a kamoli oni siromašniji. Svi – od Kine,
koja je veliki izvoznik, preko nestabilnog Pakistana, do afričkih
zabiti, kojima je potrebna financijska pomoć zapada – na neki
način osjetit će krizu.
Počele su se množiti mnoge teorije kako će kriza za koju su najveći
krivci inače vrlo promućurni američki investicijski bankari ugroziti
stabilnost financijskih i bankovnih sustava manjih zemalja; moguće je
da će banke vlasnice banka u malim zemljama iz njih izvlačiti novac,
teže će se dolaziti do novca na međunarodnom tržištu
kapitala, izvozni poslovi naići će na zid pada potražnje...
No, jasno je da su naše banke sigurne.
Štoviše, naše najveće banke moćni su
nacionalni financijski konglomerati koji mogu održati kvalitetni protok
novca u svim gospodarskim žilama kucavicama.
Možemo biti sretni da se naše banke nisu igrale raznoraznim
maštovitim financijskim izvedenicama koje su u domino efektu
rušile zapadne financijske kuće i destabilizirale cijeli
sustav kreditiranja te je sigurno da nismo direktno ugroženi. Vlasnice
naših banaka osjećaju pritisak na cijene svojih dionica te
imaju potrebu dodatnog prikupljanja kapitala, ali isto tako znamo da
neće prenositi te svoje premostive probleme na banke kćeri. Čak i da to
učine, konzervativna politika guvernera Rohatinskog stvorila je rezerve
koje mogu jamčiti likvidnost sustava. Istina, država i poduzeća teže će
do novca na međunarodnom tržištu kapitala, a izvoznici će se
tući na tržištu na kojem će i njih i njihovu konkurenciju
gušiti smanjena potražnja, ali ni to sve skupa ne bi trebalo
previše utjecati na stabilnost hrvatske ekonomije.
Ipak, bilo bi glupo reći da možemo biti potpuno bezbrižni. Valovi
financijske krize već su se prelili na domaće dioničko
tržište, sigurno je da će doći i do malog usporavanja
gospodarske aktivnosti. Hrvatska neće završiti u recesiji,
neće morati tražiti pomoć MMF-a kao Ukrajina, Mađarska, Island ili
Bjelorusija, ali smo svi duboko svjesni da bi odjeci krize mogli
uzrokovati velika preslagivanja kućnih proračuna.
Stoga smo za vas istražili što bi se moglo događati s kućnim
proračunom hrvatske obitelji, što će biti s kreditima, kakvi
su uvjeti štednje te isplati li se ulagati u fondove ili
dionice.
Poseban
prilog KAKO PREŽIVJETI
EKONOMSKU KRIZU pronađite u nedjeljnom Večernjem listu
POSEBAN PRILOG VEČERNJEG LISTA
Kako preživjeti ekonomsku krizu?
