Sedam milijardi više-manje
Karamarkovi nepostojeći stručnjaci prepolovili deficit
Tomislav Karamarko, predsjednik HDZ-a, komentirajući pad hrvatskog kreditnog rejtinga u kategoriju smeća prema najnovijem izvješću rejting-agencije Fitch, izrazio je zabrinutost za isplatu plaća i mirovina već u prosincu. Vođa oporbe pozvao se na “stručnjake iz HDZ-a, gospodarski tim za koji kažu da ne postoji” i upozorio na loše gospodarske trendove koji su doveli proračun u “deficit od 6 milijardi kuna”. Kako proračunski deficit nije šest nego 13 milijardi kuna, pitanje je tko se zabunio: Karamarko ili njegovi “stručnjaci”.
Nikad nedjeljom
Orsat, ministar koji ne razmišlja, pogotovo ne u nedjelju
Orsat Miljenić, ministar pravosuđa, nije želio odgovoriti na novinarsko pitanje o “lex Perković”. – Ja svakako o tome ne razmišljam, pogotovo ne u nedjelju – rekao je ministar za Novu TV. Nije ministar tu da misli. Pogotovo nedjeljom.
Atrakcije uklesane u mramoru
Gradonačelnik zaljubljen u spomenike samom sebi
Josip Nemec, gradonačelnik Orahovice, u velikom razgovoru za Jutarnji opisao se kao “malo drukčiji političar” kojeg politika u principu ne zanima previše. Umjesto politikom, Nemec je zaokupljen projektom postavljanja spomen-ploča s vidljivo uklesanim svojim imenom. U nevelikoj Orahovici već je postavljeno osam spomen-obilježja koja će buduća pokoljenja podsjećati da je Nemec između 2007. i 2013. bio vrlo aktivan. Stoga ne treba čuditi da su ga u Mjesnom odboru Duzluk i proglasili počasnim građaninom te, razumljivo, postavili prigodnu spomen-ploču. – Spomen-ploče postavljamo iz turističkih razloga – objašnjava Nemec, gradonačelnik zaljubljen u spomenike. Samom sebi.
Habanje proračuna
Župan ukinuo cipelarinu – naknadu za trošenje cipela
Matija Posavec, međimurski župan, ozbiljno je shvatio minus u županijskoj blagajni. Dug je u nekoliko mjeseci praktično prepolovio, a čak je i osigurao besplatan prijevoz učenika do škole. Da to postigne, piše Jutarnji, ukinuo je nepotrebne županijske odjele, skresao plaće djelatnika županije, ukinuo kreditne kartice i na kraju se obračunao s cipelarinom, fiksnom mjesečnom naknadom od 365 kuna koju su djelatnici primali za habanje cipela. Tako je cipelarina dobila – cipelu.
