Uvijek sam vjerovao da je svaka nova verzija neke priče bolja od one prethodne. Kako onda znati koja treba biti posljednja? To je tajna posla koji ne poštuje zakone uma nego čaroliju nagona...
Ova misao velikana svjetske književnosti Gabriela Garcije Marqueza nalazi se, između ostalog, na koricama upravo objavljene knjige "50 godina, 50 priča / Antologija kratke priče Večernjeg lista 1964. - 2014.", knjige koja je svojevrsna kruna proslave pola stoljeća postojanja ovog Večernjakova natječaja. U knjizi se nalazi pedeset antologijskih priča koje je odabrao Tomislav Sabljak, selektor Večernjakove kratke priče od daleke 1964. godine sve do danas, koji je u predgovoru knjige, u "Kratkoj povijesti kratke priče", prisjećajući se najvažnijih aktera ove povijesti, zapisao:
Dugoprugaš Krleža
"Pokazalo se da Krleža čita kratke priče u Večernjem listu, hvalio je Jeličićeva 'Volaka', koji je nakon 'Volaka' objavio još jedno pet priča. Nagovarao sam Jeličića da zajedno zamolimo Krležu da napiše kratku priču. Bio je to jedan od onih ljetnih vrućih sparnih dana pred kišu... Krleža se interesirao za Jeličićevu obitelj, korio ga je što toliko vremena provodi pod vodom loveći prstace, Živko je ispričao jednu bizarnu splitsku priču, a Krleža mu kaže: 'Ti si, brate vragu iz torbe ispao!' Dao sam znak Jeličiću, da započnemo nagovarati Krležu da napiše kratku priču. Onda je govorio Krleža: 'Ja zaista volim kratke priče, često ih i čitam, evo, ovdje prisutni Živko je napisao sjajnog Volaka... ali ne bih mogao napisati kratku priču na način kako to radi Hemingway, u meni se događa eksplozija na početku, a ne na kraju, moji čitaoci ne mogu konzumirati stvar s jednim sjedenjem, oni trebaju ugrijati stolicu da bi došli do cilja. Ja sam ti, brate, kao u atletici – dugoprugaš."
Uz predgovor Tomislava Sabljaka u knjizi su i dva uvodnika. Prvi je napisao akademik Zvonko Kusić, predsjednik HAZU, a drugi prof. dr. Andrea Zlatar Violić, bivša ministrica kulture. Upravo su HAZU i Ministarstvo kulture visoki pokrovitelji proslave 50 godina postojanja natječaja za kratku priču Večernjeg lista koji danas s ponosom nosi ime Ranka Marinkovića, a Ministarstvo kulture i financijski je potpomoglo izlazak ove knjige. Ona je objavljena u dva izdanja; ono s tvrdim koricama prodaje se u knjižarama i stoji 149 kuna, a ono s mekim koricama (za 99 kuna) dostupno je na svim kioscima.
Bučna afirmacija žanra
No, osim antologijskih priča, među kojima su i one Ivana Aralice, Slobodana Novaka, Danila Kiša, Nedjeljka Fabrija, Ivana Kušana, Mirka Božića, Gorana Tribusona, Jože Horvata, Daše Drndić, Julijane Matanović, Zorana Malkoča, Dimitrija Popovića, Korane Serdarević, Irene Škorić..., ova knjiga od čak 480 stranica sadrži i kompletnu bibliografiju kratke priče Večernjeg lista. Prvi smo put na jednom mjestu sabrali podatke o svim objavljenim pričama te im dodali pobjednike svih natječaja kao i imena članova žirija koji su ih birali.
Tako je stvorena platforma za znanstveno proučavanje kratke priče Večernjeg lista bez koje se ne može znanstveno valorizirati ni povijest hrvatske književnosti. Svjedoče o tome i riječi prof. dr. sc. Helene Sablić Tomić koja u knjizi "Uvod u hrvatsku kratku priču" piše: "Odmah vas moram upozoriti na važnost natječaja za kratku priču Večernjeg lista naslovljenog "Ranko Marinković" jer upravo je on pridonio jačoj i bučnijoj afirmaciji ovog žanra..."
>> Nema povijesti naše književnosti bez ove knjige
