U sljedećih mjesec i pol dana znat će se sudbina HPB-a; u tom roku Državni ured za upravljanje državnom imovinom treba namaknuti 165 mil. kn za dokapitalizaciju banke od privatnih investitora. Takav je, naime, kompromis postignut s Europskom komisijom: 70% iznosa, znači 385 od ukupno 550 mil. kn nužnih za postizanje minimalne adekvatnosti kapitala smije uplatiti država, s obzirom na to da je posrijedi državna potpora, dok preostalih 30% mora doći iz privatnih izvora.
– Očekivali smo 25%, a Europska komisija spominjala je i polovicu iznosa. No nadamo se da ćemo uspjeti skupiti tih 30% iz privatnog sektora. HPB je strateški u rukama privatnih investitora – sad je trenutak da se u praksi iskažu svi oni koji su govorili da mu treba pomoći – ističe predstojnik DUUDI-ja Mladen Pejnović (na slici).
DUUDI-ju ovo nije nova situacija jer su sličnu imali i u slučaju Petrokemije, Borova i Đure Đakovića, no sad je posrijedi veći iznos koji mora prikupiti s tržišta. Način na koji će se privatni investitori uključiti u dokapitalizaciju definirat će i uvjete po kojima će biti uplaćen ostatak kapitala od države. Pejnović otkriva da interesa ima, već je desetak dana u kontaktima s investitorima, no još se ništa konkretno nije definiralo – zainteresirani još analiziraju isplativost ulaganja. Stoga će se na glavnoj skupštini banke, najavljenoj za ponedjeljak, donijeti odluke o prolongiranju konačnih rješenja za dokapitalizaciju.
– Iskazanom spremnošću Vlade za nalaženje rješenja stekli su se uvjeti za traženje prolongacije roka koji je za dokapitalizaciju postavio HNB. Do sljedeće glavne skupštine za 45 dana čeka nas vrlo težak zadatak pronalaženja investitora. Vidjet ćemo hoće li se opće raspoloženje koje je za dokapitalizaciju pretvoriti u konkretne ponude – kaže čelnik DUUDI-ja.
To će, priznaje, biti test i za DUUDI koji se nada položiti, a u obzir će uzeti sve velike investitore. Ovaj će slučaj, smatra, definitivno promijeniti algoritam po kojem država nešto može rješavati.
>> S kapitalom HPB-u i novi suvlasnik?
>> HPB u prvom kvartalu zaradio 42,3 milijuna kn
