U povodu Svjetskog dana investicijskih fondova, koji se obilježava 19.travnja, o ulaganju građana u fondove, posrnuloj fondovskoj industriji i IPO-ima državnih tvrtki razgovarali smo s Hrvojem Krstulovićem, predsjednikom udruženja HGK za upravljanje investicijskim fondovima.
Ulaganje u fondove
Nakon većeg pada u 2008., kakvo je stanje investicijskih fondova u Hrvatskoj, a kakvo u u EU?
Imovina investicijskih fondova u EU iznosi oko 11.300 milijardi eura i u odnosu na 2007. narasla je oko 40 posto. Kod nas je imovina oko 13,5 milijardi kuna te se nije znatnije oporavila od pada iz 2008. što pripisujem skeptičnosti građana i izostanku rasta BDP-a. Prosječni građanin u Europi 8,5 posto svoje financijske imovine ulaže u investicijske fondove, a kod nas oko 2,8 posto. Kada bismo dostigli EU prosjek od 8,5 posto, industrija bi imala dodatnih 15-ak milijardi kuna imovine u investicijskim fondovima.
Zašto bi građani ulagali u fondove?
Bitno je znati da na financijskim tržištima i najbolja odluka danas ne mora biti takva za nekoliko mjeseci, godina ili desetak godina jer mnogo događaja u svijetu utječe na financijska tržišta te se svako takvo ulaganje mora periodički pratiti. Apsolutno bih preporučio ulaganje u fondove pod gore navedenim uvjetima jer i za 100 kuna ulagatelj dobiva diversifikaciju i profesionalno upravljanje imovinom po vrlo prihvatljivim troškovima.
Kakvi su bili prinosi fondova u prošloj godini i kakvo je raspoloženje u 2015.?
Tijekom 2014. prinosi su bili dobri, naročito u dioničkim fondovima izloženim razvijenim zemljama. Prinosi ostvareni na američkom tržištu su nam bili veći od 10 posto od početka godine, naravno u kunskoj protuvrijednosti, dok su u Europi i prema 20 posto.
Oporezivanje zarade
Zasad su ta ulaganja neoporezovana što se uskoro mijenja...
Od početka 2016. će se oporezovati zarađeni iznos prilikom izlaska iz fonda, ali samo za ulaganja kraća od tri godine gdje se pritom prelasci između fondova istog društva za upravljanje tretira kao jedno ulaganje. Naš porezni zakon stimulira dugotrajnu štednju u investicijskim fondovima, što svakako pozdravljamo.
Koja je razlika u potencijalnoj zaradi u oročenoj štednji i investiciji u dionički fond?
Treba napraviti alokaciju u depozite, mirovinske fondove, osiguranja, investicijske fondove i direktna ulaganja vodeći računa o rizičnosti. Što je rizičniji proizvod i što je neizvjesniji rezultat, očekuje se veći povrat. Na jednoj strani skale su depoziti i životna osiguranja, a na drugoj dionice ili dionički fondovi. Pad kamatnih stopa prinos je doveo do razine da se kroz depozite samo minimalno povećava realna vrijednost imovine, potrebno je izlaganje instrumentima tržišta kapitala, a investicijski fondovi su optimalni za to.
Vlada najavljuje IPO Hrvatske elektroprivrede i HAC-ONC. Hoće li to vratiti građane na tržište kapitala ili će se IPO realizirati kod institucionalnih ulagatelja?
Mislim da bi proces trebalo usmjeriti tako da to budu slične alokacije kao i prilikom ponude dionica Ine i THT-a. Takva ponuda iz perspektive države može imati dva učinka – financiranje same tvrtke, u slučaju dokapitalizacija, odnosno financiranje javnog budžeta, u slučaju prodaje dijela državnog paketa, a drugi educiranjem građana i vraćanjem prema tržištu kapitala. U slučaju HEP-a, riječ je o očekivano visoko likvidnom vrijednosnom papiru odnosno “blue chip” papiru, što upućuje na kvalitetno ulaganje i za građane i za institucionalne ulagatelje. Ipak, naglašavam da svaki ulagatelj treba donijeti vlastitu i informiranu odluku o ulaganju.
HEP držite sigurnim ulaganjem?
To je komunalna tvrtka koja bi trebala imati stabilne prihode, a uz kontrolu troškova unutar tvrtke, mogla bi biti dugoročnija investicija za institucionalne ulagatelje i građane.
Mnogi građani su dionice Ine i THT-a kupovali kreditima i opekli su se na tome. Je li to bilo pametno?
Volio bih da ulagatelji u investicije ulaze promišljeno. Dionice su najrizičniji oblik ulaganja, a onda se rizik udvostručuje kada se u rizičnu klasu imovine ulazi kroz zaduživanje. Za takav način kupnje dionica potrebna je prethodna analiza osobnih financija i samog ulaganja. Ako uloži svojih 100 kuna i dodatno se digne kredit od 100 kuna imate dvostruku izloženost. Ako imovina padne za 50 posto, izgubili ste cjelokupan početan iznos, svi pomaci u cijeni su dva puta veći i brži.
Mislite li da je do listopada tehnički moguće pripremiti uspješan IPO HEP-a i HAC-ONC-a?
Raspolažem samo informacijama iz medija, ali sam proces javne ponude ima više faza i svaka faza ne ovisi isključivo samo o uključenim sudionicima, niti o njihovom fizičkom naporu. Koliko čitam, uskoro bi trebala biti donesena odluka o početku i proces bi trebao krenuti pa ćemo vidjeti kakva će biti prolazna vremena.
>> Potpisan ugovor o gradnji kogeneracijske elektrane u Sisku
To znači samo jedno - cijena kWh će biti viša, a HEP ionako ima image zadnje oaze socijalističkog samoupravljanja gdje se trcka prvenstveno na zgrade, vozni park, plaće. Nisu od 91. izgradili ni jedan kapitalan objekt tipa velika HE, izuzevši HE Lešće na rubu G. Kotara koja je bila bremenita aferama od iskopa do puštanja u pogon i gradila se preko 10 godina, a instalirana snaga je smiješno mala u odnosu na skandale oko njene gradnje. Nema se para u HEP-u za lokalnu mrežu po provinciji gdje napon ide i do 150 V uvečer, ali za terence, Audi i ostale statusne simbole upravljačke elite, o da... Bačen novac će biti i taj IPO!