Obnovljivi izvori energije (OIE) su nepoznanica za veći dio javnosti, a u središte pozornosti su ponovno došli s najavama o poskupljenju struje. Naime, kao glavni razlog za više račune uglavnom se isticao rast troškova obnovljivih izvora.
Ne znajući kako riješiti problem, Vlada je odlučila odgoditi do 2018. primjenu Zakona o obnovljivim izvorima energije. U javnosti se pokrenula polemika trebaju li nam OIE, što znače za gospodarstvo i koja je cijena zelene energije. Čitavu stvar dodatno komplicira činjenica da je tržište električne energije liberalizirano. Stoga iz udruge Obnovljivi izvori energije upozoravaju da im medijske spekulacije i izjave političara otežavaju posao.
Banke odustaju od projekta za koje su odobrile financiranje
– Već godinama nema novih natječaja za ulazak u kvote OIE, a sad i banke odustaju od projekta za koje su odobrile financiranje. Govori se o retroaktivnom uvođenju trošarina na OIE, stvara se atmosfera da se s projektima mulja. Činjenica je da je ovo jedan od najtransparentnijih sektora u Hrvatskoj i sve je svima dostupno, kaže Aljoša Pleić, predsjednik udruge. U Udruzi smatraju i da postojeća situacija s naplatom naknade za OIE zbunjuje građane.
– Naknada se sad obračunava na kompletnu potrošnju struje, a ne samo za 15-ak posto koliko prosječno dolazi iz OIE. Predložili smo model prema kojem bi na računu jasno stajalo kolika je varijabilna cijena struje, a kolika je fiksna naknada za OIE. To podržavaju i proizvođači OIE i operateri na tržištu, ističe Pleić.
Ističu i da je maksimalna cijena koju HEP plaća za kilovat energije iz OIE 71 lipe za stare projekte, s minimalnim povratom za sedam godina, a u novijim projektima s devet godina povrata je 0,53 lipe. Cijena klasične struje varira, a trenutačno je 43 lipe po kWh. Samo tijekom siječnja cijena struje na burzi i Hrvatskoj i susjednim zemljama je varirala između 40 i 180 eura po megavatu.
>>Skuplji plin i struja podići će cijene prijevoza i hrane 5-10 posto
>>Hrvatska nepotrebno uvozi 40 posto energije
