Piranski proizvođač soli \"Soline Pridelava soli\" ušao je na hrvatsko tržište na kojem se bore tri domaće solane i nekolicina inozemnih proizvođača. Riječ je o potpuno drukčijem načinu prodaje soli u odnosu na konkurente jer piranska solana proizvode prodaje isključivo u malim buticima u svom vlasništvu. Ističu da njihovu sol koriste i poznati televizijski Goli kuhar Jamie Oliver. Nakon Austrije, Japana i Njemačke piranska solana najavljuje ulazak na rusko tržište, ali je prije toga iskoristila hrvatski ulazak u EU te je preko umaške tvrtke MA-NI otvorila prvu trgovinu u tom gradu, piše Poslovni dnevnik.
– Uskoro ćemo otvoriti trgovine u još nekim gradovima Istre te u Zagrebu. Piranska solana prodaje kozmetičku i konzumnu sol te cvijet soli – tumači Marin Paretić, vlasnik MA-Ni-ja, dodajući da je zadovoljan prodajom.
Klavdij Godnič, direktor solane, kaže da su u prvih mjesec dana u Hrvatskoj prodali koliko i u trgovini na Bledu. Poduzeće Soline u vlasništvu je Telekoma Slovenije. Sol su zaštitili i kao izvorni proizvod.
Jeftina sjeverna Afrika
Otvaranjem butika u Zagrebu nadaju se povećanju prodaje. Dosad su otvorili šest trgovina u Sloveniji, a Paretić se nada da će u Hrvatskoj moći i konkurirati i cijenom dodajući da se neće mnogo razlikovati od cijene soli ostalih proizvođača koji su ulaskom Piranaca dobili još jednog konkurenta.
– Ma kakvi dućani sa soli iz Slovenije kad oni nemaju soli ni za sebe? Pa u Piranu se godišnje proizvede 1000 tona soli, time ne mogu namiriti ni potrebe Ljubljane! – komentirao je Svetin Pejić, vlasnik Solane Ston. U toj je solani lani počela proizvodnja cvijeta soli.
– Lani smo prodali 500 kilograma cvijeta soli, a plan nam je u obliku cvijeta soli prodati oko 50% naše ukupne proizvodnje, no to će biti moguće tek kada saniramo solanu, uništenu godinama, ratom i potresom – kaže Pejić. Cijena je pothvata 15 milijuna eura, a novac će se tražiti iz fondova EU. Pejićeva solana već godinama posluje s gubicima. Nezadovoljan je što u skladištu ima 2500 tona soli za posipanje cesta, no ne može je prodati zbog jeftine konkurencije iz sjeverne Afrike.
Hrvatski proizvođači soli uspijevaju namiriti tek mali dio ukupne potrošnje koja varira između 120.000 i 250.000 tona godišnje. Damir Oštrić, direktor Solane Nin, kaže da je \"ulaskom u EU Hrvatska otvorila vrata inozemnim proizvođačima, ali je i domaća industrija dobila mogućnosti prodora na europsko tržište. Posebno nas veseli da smo s cvijetom soli prisutni na policama najvećih lanaca diljem Hrvatske\".
Novac iz fondova EU
– Solana Nin trenutačno je u procesu dobivanja novca iz fondova EU – rekao nam je Oštrić, direktor tvrtke koja zapošljava 16 radnika, lani je imala 8,2 milijuna kuna prihoda i milijun kuna dobiti. Prošle su godine u Ninu ubrane gotovo 4000 tone obične soli i oko 15 tona cvijeta soli.
Najveća domaća solana, ona u Pagu, koja je u većinskom vlasništvu Agrokora, proizvodi i cvijet soli, a nije dosad koristila fondove EU. Solana zapošljava 88 radnika i svake godine bilježi višemilijunsku dobit. Prihodi im dosta variraju, a lani im je dobit bila 62,5 milijuna kuna.
>>Obilježili kraj berbe: U Ninu održan prvi hrvatski Festival soli
