Postignut dogovor

TLM napokon spašen, ulazi Impol i ulaže 70 milijuna eura

Jernej Čokl
19.02.2016.
u 00:07

Osim otkupa duga Jadranske banke, Impol je dogovorio i otkup ostalih najvećih razlučnih vjerovnika, za što će platiti 30 mil. eura

Direktor Impola Jernej Čokl u četvrtak je bio u Zagrebu, gdje je u Državnoj agenciji za osiguranje štednih uloga dogovorio otkup potraživanja Jadranske banke prema TLM-u i na taj je način ta slovenska tvrtka preuzela posrnulu šibensku kompaniju, koja već dulje vrijeme ne proizvodi, a radnici su na burzi.

Za nekoliko dana DAB će i službeno raspisati natječaj na kojem će ponuditi otkup potraživanja, a zasad je izgledno da će se samo javiti Impol. Osim toga, slovenska tvrtka dogovorila je i otkup potraživanja ostalih razlučnih vjerovnika TLM-a, među kojima su HBOR, HETA, HPB... a ukupno za sve banke taj otkup iznosi gotovo 30 milijuna eura.

Spas za radnike

Čokla smo uhvatili nakon dogovora, no sve detalje još ne može iznijeti. Ali da i planove za TLM s obzirom na to da već dulje vrijeme pokazuju interes za tu tvrtku. No prošla Vlada nije imala toliko sluha, kao ova, koja je ubrzano riješila ulazak novog ulagača. Da se to dogodilo prije godinu dana, TLM ne bi imao gubitak od 120 milijuna kuna, zaposlenici bi radili i primali plaće. Sada, pak, radnici mogu očekivati tek isplatu dijela zaostalih plaća od Agencije za osiguranje radničkih potraživanja.

– Planovi su veliki za TLM. Planiramo ući u TLM i prije skupštine vjerovnika, koja se održava 9. ožujka, odnosno potpisati ugovor o najmu. Proizvodnja stoji, mnogi strojevi će morati na remont, tako da ćemo samo u startu morati uložiti dva milijuna eura. Sirovine smo već naručili. U petogodišnjem razdoblju plan je uložiti 70 milijuna eura u obrtna sredstva i investicije. Za početak ćemo na posao vratiti 200 do 250 zaposlenika, no ako se ostvare naši planovi ulaganja, taj će se broj povećati na njih oko 400 – kaže nam Čokl.

Plan je imati proizvodnju od 40 do 50 tisuća tona, a potom i do 80 tisuća tona na godinu. Osim samih zaposlenika, oživio bi posao i za velik broj kooperanata.

– Toplu valjaonicu zatvorili bismo u Sloveniji i prenijeli proizvodnju u Šibenik. Hladnu valjaonicu ostavljamo u Sloveniji. Krajnji nam je cilj osposobiti Šibenik za potrebe automobilske industrije, za što je Impol inače i specijaliziran – kaže Čokl. Pa bi od krajnjih 150.000 proizvoda, dvije trećine bilo namijenjeno automobilskoj industriji.

Strateški važna tvrtka

Slovenski Impol ima oko pola milijarde eura godišnjeg prihoda i gotovo 2000 radnika, a vlasnik je tvornice u Slovenskoj Bistrici te pogona u Sevojnu u Srbiji. Njihov interes za TLM postoji već dulje vrijeme, ali pristali su na ulazak samo ako nad šibenskom tvrtkom bude proglašen stečaj. No s tim se procesom odugovlačilo i rastezala se predstečajna nagodba, a ozbiljnih ulagača nije bilo. Interes je pokazivao slovački fond, no navodno nije davao nikakve konkretne ponude.

Tek krajem prošle godine proglašen je stečaj, a slovenska kompanija, iako je rekla da neće moći toliko čekati zbog nagomilanih gubitaka, ipak je bila strpljiva da ostvari cilj i preuzme TLM, koji je njima bitan zbog strateške pozicije. Inače, gubitak TLM-a u tri godine zajedno iznosi 510 milijuna kuna, a lani je bio 120 milijuna. 

>>Očekuje se da će Impol dati 100 milijuna za TLM

>>Sljedeći tjedan otvara se stečaj TLM-a

Ključne riječi

Komentara 2

Avatar nekakav
nekakav
11:24 19.02.2016.

znači, sindikalci su uspjeli u svojem naumu, da firmu unište do temelja i za 4 sendviča daruju slovencu. divota je to gledati. baš me zanima priča za godinu dana, kolko će i što će se tamo uopće odvijati. impol je je u tlm-u uključen već barem 5 godina, potplaćivao neke članove uprave, sindikaliste, dio radnika. i napokon je uspio. svaka čast. baš me zanimaju prve naredne izmjene prostornih planova u šibeniku....

SV
svitilnik
16:54 19.02.2016.

Postoji problem grada Šibenika a i za još mnogo gradova u Hrvatskoj. Postojanje ili gradnja industrijskih objekata na rubnim područjima urbanoga prostora gradova priječi fizički razvitak istih. Pred 30 godina to možda nije bio problem no sad vidimo kako see ipak mora dugoročnije razmišljati i planirati. Ukoliko se Šibenik želi dalje normalno razvijati industrijska zona na Ražinama, pa tako i TLM, jednostavno se moraju preseliti iz urbanoga prostora grada. Šibenčani su na vrijeme to shvatili i utemeljili novu gospodarsku zonu izvan urbanoga prostora, zonu Podi, na idealnom mijestu, s kojom su dugoročno riješili taj problem. No neki drugi gradovi uz more, gdje je najviše izražen taj problem, radi pogrešnih procjena i odluka pri određivanju granica područne a u ovom slučaju gradske uprave, koprcaju se u tom problemu i čine ono što mogu ali na žalost na svoju štetu i na štetu svojih građana. Grad Zadar stisnut malim općinama u svojemu okruženju jednostavno nema dobru lokaciju za svoju gospodarsku zonu. Postoje lokacije izvan grada no eto vraga, one su na prostoru drugih općina (idealni prostor među Crnom i Murvicom dijeli s općinom Poličnik). Zadar je, ali pred mnogo godina, izabrao prostor Gaženice kao industrijsku zonu no sada vidimo kako upravo Gaženica predstavlja prepreku za širenje grada. Split ima isti problem kao i Zadar, ali još gori. Jednostavno nema mjesta za bilo kakvu industrijsku zonu. Problem je i graničnih crta među lokalnim samoupravama. Iscrtane davno, danas predstavljaju problem. Za današnje vrijeme su toliko nelogično iscrtane da onemogućuju bilo kakvo korištenje prostora

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije