U poljoprivredno-prehrambenu tvrtku Belje koncern Agrokor do sada je uložio više od 2,3 milijarde kuna, a samo u ovoj godini investirat će se oko 140 milijuna kuna. Prema riječima čelnika uprave Belja Gorana Pajnića među najznačajnijim novim projektima svakako je ulaganje na lokaciji Mitrovac gdje će do kraja godine u rad biti puštena najveća beljska farma s 2000 muznih krava, bioplinsko postrojenje od 2 MW te staklenik za hidroponsku proizvodnju rajčice na 4,5 ha.
To je, napominje Pajnić, trenutačno najveća investicija u Hrvatskoj u poljoprivredni sektor, a ulaganja će se nastaviti i dogodine. Samo u rekonstrukciju farme Popovac s biopostrojenjem bit će uloženo još 50 milijuna kuna, a nastavlja se i s podizanjem novih hektara vinograda, oko 60 u zadnjih nekoliko godina, koji sa 600-tinjak hektara u baranjskom vinogorju, na kojima je ovih dana započela berba dominantne sorte – graševine, - te merlota i cabernet sauvignona, čine najveće vinograde u RH u dužini od 24 kilometra od ceste za Beli Manastir do Dunava.
- Očekujemo urod od 5 milijuna kilograma grožđa i 3,1 milijun litara vina – kaže Pajnić, ističući kako će s još 450 hektara Agrolagune i 150 Vupika Agrokor ove godine proizvesti ukupno 20 milijuna litara vina, oko trećine hrvatskoga vina registriranog u prometu.
Iako su zalihe veliki problem u Hrvatskoj (trenutačno ih je oko 1,2 milijuna hektolitara), u Belju, objašnjava Pajnić, sa zalihama nemaju problema. Dapače, prodaja vina Belja ove godine raste po stopi od 35%, a što je interesantno, mijenja se u korist kvalitetnih i vrhunskih vina. No izvoz – i to uglavnom u BiH – čini svega 10%, te je u planu dići ga na barem 20% u 2014.
Ljerka Puljić, starija izvršna potpredsjednica Agrokora, kaže kako su do sada puno uložili u graševinu i postizanje vrhunske kvalitete vina pri čemu se koriste najmodernije tehnologije. Hrvatska ima previše vina za svoje potrebe. No proizvodnja graševine u Belju, oko 3,5 milijuna litara godišnje, uz stalni rast prodaje, najboji je dokaz da beljska graševina može i mora biti hrvatski izvozni proizvod, ali još puno treba raditi na brendiranju vina i Hrvatske kao vinske destinacije, rekla je Lj. Puljić.
- Dobro je da i EU prepoznaje to u svojoj poljoprivrednoj strategiji te su Hrvatskoj i kroz EU fondove dostupna sredstva za vinarski sektor. Uz potencijalna tržišta nove Europe poput Rusije i Poljske, gdje otkrivaju vino, svakako je važno izvesti ih i na tržišta poput Velike Britanije, koje nema svoojih vina, ali diktira trendove potrošnje - tvrdi ona.
Nova vinarija Belja u podnožju Banovog brda, zadnja je riječ tehnologije zahvaljujući najsuvremenijim proizvodnim pogonima, dok su u Baranjki u sastavu Belja ove godine prošireni kapaciteti pušnica u kojim se godišnje dimi oko 1000 toma kulena, slanine i kobasica, koji u ukupnim prihodima Belja od 1,6 milijardi kuna čine oko trećine. Baranjski kulen od travnja ima i zaštitu geografskog porijekla i kreće na tržište Mađarske.
Kapacitet mljekare u Belju ove je godine udvostručen. ABC sir najznačajniji je izvozni proizvod Belja, od kojega se čak 750 tona izveze na tržište BiH, 500 za Srbiju, a upravo je krenuo i izvoz u Slovačku.
