Štednja u bankama rasla je prošle godine bez obzira na pad kamata, a za ulaganje na domaćem tržištu kapitala domaći investitori i dalje ne vide perspektivu. Nije isključeno da se dio ulagača koji ima novac odluči okrenuti burzi, no prije toga potrebno je stvoriti i poticaj, a to je prije svega sigurnije gospodarsko okruženje uz dodatnu moguću aktivnost države i listanje nekih od tvrtki na tržištu kapitala, što bi, kao što je bio slučaj s Inom i HT-om, ulagače privuklo na burzu.
Crobex stagnira
– Impuls tržištu bila bi privatizacija neke od državnih tvrtki na burzi, ali svakako i bolje ekonomsko okruženje – kaže Ivana Gažić, predsjednica uprave Zagrebačke burze.Zasad su oni koji imaju novac skloniji ulaganju na vanjskim tržištima, a prema informacijama brokerskih kuća, pretežito su prošle godine bili orijentirani na američka i europska tržišta. Takvo što i ne čudi jer su tamošnji indeksi, a prije svega njemački DAX, imali izuzetno velike prinose od čak 30 posto. Takva situacija pomalo daje razloga za optimizam, no s druge strane, dio analitičara smatra da je to još jedan balon koji bi, kada pukne, mogao imati posljedice puno jače od onoga od početka ove krize.
Takvo mišljenje dijeli i Niko Delić iz investicijske kuće Credos. Prije svega zato što ovaj put nema fundamentalnih razloga za rast, odnosno poslovni rezultati kompanija nisu toliko dobri da bi opravdali rast njihovih dionica. Delić podsjeća da smo 2000. godine imali tehnološki bum, što je pratio rast dionica, a nakon toga uslijedila je dobra gospodarska situacija koja je također bila temelj za rast. Domaće tržište stagnira, a indeks Crobex nalazi se na oko 1800 bodova. Niti je okruženje dobro, kod nas kao i u regiji, dodatnih poticaja nema, a strani ulagači dodatno su bili skeptični prema takvim tržištima zbog iščekivanja da će se FED povlačiti iz ekspanzivne monetarne politike.– Ulagače je obeshrabrilo što su i dobre tvrtke poput Francka, Konzuma i Rivijere otišle s burze, a nijedna nije tražila kapital na burzi, kaže Ivan Kurtović, analitičar Intercapitala. Gledajući sektorske Crobexe, vidljivo je da su najveći pad imale građevinske dionice, a rast dionice turističkog sektora i brodskih prijevoznika.
Pad obvezničkih fondova
Kako je rast nekih od tih tvrtki i veći od 200 posto, ulagači su mogli dobro zaraditi na tim dionicama. Primjerice, na dionici Lošinjske plovidbe, Varteksa, Saponije... Često je rast bio povezan s uspješno provedenom predstečajnom nagodbom, a kako će nagodbi i ulaska novih investitora u te tvrtke biti i ove godine, može se očekivati da će još niz kompanija imat razloga za rast. Najveći pad imale su one tvrtke koje nisu uspjele završiti predstečajnu nagodbu, kao što je slučaj s Diokijem ili Centar bankom koja je završila u stečaju.Gledaju li se prinosi domaćih fondova, najbolji su bili oni koji su ulagali na strana tržišta, već spomenuta američka i europska. Među fondovima koji su bili usmjereni na domaće tržište uspješni su bili oni koji su ulagali u turističke tvrtke, kaže Iztok Likar s portala Hrportfolio. Najgora je godina bila za obvezničke fondove, kaže Likar, te je više od polovice njih bilo u minusu, što je i nije specifično za ulaganje u te vrijednosne papire. Novčani fondovi imali su uobičajeno male prinose.
>> Indeksi pali, Magma ponovno dobitnik
počeo je lov na ovce ... sada sa stranom "ispašom"