Konzultantska kompanija PricewaterhouseCoopers krenula je u svojevrsni roadshow po društvima za upravljanje obveznim mirovinskim fondovima predstavljajući im LNG Terminal. Čini se da su naišli na plodno tlo jer se iz mirovinskih fondova može čuti da su zainteresirani za projekt i da bi se mogli odlučiti u njemu sudjelovati. Naravno, mirovinci u LNG neće ući bez očekivanja stabilnih prihoda pa će njihova konačna odluka ovisiti o amenu Europske komisije.
Projekt od 800 mil. eura
– Ako projekt ne bude dogovoren na vrhu europske politike, mi u njega ne možemo ući – kazao nam je jedan od vodećih ljudi iz svijeta mirovinskih fondova koji ne želi ulagati štednju građana Hrvatske u projekt koji neće imati dugoročne prinose. LNG Terminal zapravo je skladište ukapljenog plina i njegov uspjeh ovisi o tome hoće li se uspjeti potpisati dugoročan povoljni ugovor o nabavi plina s jedne strane te hoće li se naći dugoročni klijenti koji bi plaćali skladišni prostor. U LNG-u Hrvatska podsjećaju da je novcem iz fondova EU podmirena polovica troškova za pripremnu dokumentaciju što im daje za zaključiti da LNG Terminal u Omišlju ima europsku potporu.
– Međunarodni je natječaj u tijeku i na njega su pozvani svi ulagači pa i mirovinski fondovi iz Hrvatske. Konačne rezultate znat ćemo 31. 12. i vjerujem da ćemo imati visok interes ulagatelja – komentirao je Mladen Antunović, direktor tvrtke LNG Hrvatska. Podsjetimo, riječ je o projektu teškom nekoliko milijardi kuna, odnosno više od 800 milijuna eura, kapaciteta 6 milijardi prostornih metara plina.
Na natječaj o zakupu prostora dosad se javilo 12 tvrtki. O važnosti projekta za domaće gospodarstvo govori i podatak da bi Plinacro angažmanom svojih plinovoda mogao godišnje uz LNG utržiti više od milijardu kuna. S druge strane mora se još riješiti pitanje zemljišta na kojem bi se LNG trebao graditi jer je ono u vlasništvu Hypo banke.
Od pruga do Plomina C
Ipak, investitore ne brine neriješeno imovinsko pitanje zemljišta jer kažu da je njegova kupnja minorna stavka u ukupnoj investiciji. Ulaganje u infrastrukturne projekte bila je tema jednog od panela na konferenciji Zagrebačke burze i fondovske industrije u Rovinju. Svjetski trendovi govore da će se do 2030. uložiti 57 milijardi dolara u infrastrukturu od čega 12,2 milijarde dolara u energetski sektor. Najveći ulagači u svijetu javni su mirovinski fondovi koji će uložiti svaki četvrti dolar tog iznosa. Omjer rizika i prinosa infrastrukturnih projekata idealan je za fondove. Projekti nose atraktivne tekuće i ukupne prinose, dugoročno postoji potencijal rasta vrijednosti investicije i zaštita od inflacije je visoka. Iako je riječ o projektima od strateške važnosti, u Hrvatskoj su česti nedostaci poput nepostojanja platforme za sudjelovanje u projektima, preduge pripreme dokumentacije i konačno nedovoljne spremnosti za ulaganje. Uspješno je bilo ulaganje u Luku Rijeka i Luku Ploče, a otvara se niz potencijalnih, od željeznica do Plomina C.
>> SAD snažno podupire gradnju LNG terminala u Hrvatskoj
Zadnji je čas dakle da se javi "eko-Kvarner",digne bunu I minira sve kao obično......