VINOGRADARSTVO Iz podruma Vinarije Gere iz Villanyja dolaze najkvalitetnija mađarska vina

Kopar – za birane kupce od Japana do Kanade!

vrt-vino-txt.jpg
import
02.05.2007.
u 19:00

Pobrđa i valovite ravnice u južnom dijelu Županije Baranya najpoznatija su vinorodna područja u Mađarskoj. Kontinentalna klima sa suhim ljetima uz terene idealno nagnute prema jugu daje povoljnu temperaturu za dozrijevanje različitih vrsta grožđa od kojih se prave vrhunska vina. Kvaliteti vina posebno pogoduju i vapnenačka tla koja dobro čuvaju toplinu i sadrže velik postotak korisnih minerala.  

Na takvim su, gotovo idealnim, lokacijama vinogradi vinarije Gere, koji se prostiru u podnožju stožastog (više od 400 m)  brda Harsany Hegy, davno ugasla vulkana. Atilla Gere, vinar Mađarske 1994. godine i dobitnik priznanja za dva najbolja vina u 2006., proizvodi lozu na 60 ha, uglavnom sorte cabernet sauvignon, cabernet fran, pinot crni, portugizac i frankovku.  U proizvodnju se uvode barberra, syrah i tempranillo.

Upravo od tradicionalnih sorata, caberneta i merlota, nastalo je najbolje mađarsko vino u protekloj godini, kopar (berba 2003.). Prema riječima vlasnika vinarije, to se vino, nazvano prema mikrolokaciji sa  submediteranskom klimom, proizvodi samo za najboljih godina. Dozrijeva isključivo u barriqueu, i to osamnaest mjeseci, a u butelji se može čuvati i do 25 godina.  

– Prozaični i opisni nazivi vinorodnih područja kao što su Zvjezdana ili Vražja dolina dovoljno govore o tome s koliko pozornosti vinari u okolici Vilallanyja proučavaju uvjete proizvodnje i kvalitetu grožđa s pojedinih lokacija. Tako je područje Vražje doline zapravo vrlo strm teren koji se prije zbog nedostatka odgovarajuće mehanizacije teško obrađivao (otud mu i naziv), a danas je jedna od najatraktivnijih lokacija na kojoj se kulturi privodi nekoliko stotina hektara – kaže Atilla Gere. 

Vinorodna područja okoVillanyja toliko su dragocjena da se na nepristupačnim dijelovima grade velike terase, a  radi sprječavanja erozije u vinogradima su izrađena  betonska korita za odvodnju suvišnih oborina. Proizvodnja od trsa do vina dostigla je u Županiji Baranya najviše europske standarde, a najbolja je potvrda tome    da smo u vinariji Gere na stručnoj praksi zatekli mlade vinare iz Francuske.

Vinarija, uz podrume za dozrijevanje i čuvanje, ima i svoj laboratorij u kojem se kreiraju vrhunska vina kao što su couvu00E9e phoenix, cabernet fran selection i solus unique koja na domaćem tržištu postižu prosječne cijene od trideset do pedeset eura po butelji. Od pola milijuna butelja koliko proizvodi vinarija Gere dio ekskluzivnih vina izvozi se u Kanadu, Japan, Hong Kong, Belgiju, Njemačku, SAD, Austriju i Nizozemsku. Za strana tržišta održavaju se stalne prezentacije i jake marketinške promocije svih vinarskih kuća južne Mađarske – kaže Atilla Gere.

Prema njegovim riječima, kultura vina ponovno se vraća u Mađarsku tako da se na domaćem tržištu proda  95 posto godišnje proizvodnje od oko 4 milijuna hl, što daje potrošnju od 32 l po stanovniku. Stoga nije čudna izreka da Mađari doslovce imaju vino u krvi.  

Uz vino je vezan i turizam, a vinska cesta Siklos –Villany jedna je od najpoznatijih i najposjećenijih u Europi. U Villanyju, pravome vinskom gradiću, gotovo je svaka kuća podrum, a na svim su raskrižjima putokazi za vinarije, restorane, gostionice i kušaonice vina.  

Idealni suživot vinogradarstva, vinarstva i turizma kvare problemi koji godinama tište vinogradare i vinare južne Mađarske.
Posrijedi je  uglavnom zemljište skupo za zasnivanje novih vinograda te ulaganja u nove nasade –  oko 25.000 eura/ha. I mađarske, kao i druge europske proizvođače, ugrožava uvoz jeftinijih, ali također kvalitetnih vina iz Čilea, Argentine, Južnoafričke Republike i Australije. Mađarski vinari također su nezadovoljni poticajima EU jer Europa prvo traži ulaganje vlastitih sredstava, a tek potom njihov povrat.

Sve je to na kraju povezano s kompliciranom administracijom i nepotrebnim  birokratiziranjem te    kratkim rokovima, pa je Mađarska od ukupnih europskih poticajnih fondova u poljoprivredi iskoristila samo pet posto.  

Zbog toga, a i zato što Europa i u Mađarskoj potiče i plaća krčenje vinograda, mnogi će mali vinogradari jednostavno nestati – kaže Atilla Gere, spominjući podatak prema kojemu je za samo desetak godina od 93.000 ha nestalo 10.000 ha vinove loze. Nadamo se da će se ta brojka zaustaviti na šezdesetak tisuća hektara, što je donja granica za zadovoljavanje domaćih potreba – smatra Atilla Gere.  

 Mađarski vinari i vinogradari posljednjih su godina uveli nekoliko novih kvalitetnih sorata koje planiraju miješati sa standardnim sortama. Atilla Gere zasadio je  protekle godine tri nove sorte:

SYRAH Crvena francuska sorta koja daje vina iznimna intenziteta i dubine.  Syrah daje intenzivno ljubičasta vina dok su mlada,  izražene pikantnosti. Sazrijevanjem, boja se mijenja, s okusima kupine i kiselkaste šljive. Vino je bogato taninom i može se dugo pohraniti. Često se miješa s  cabernet sauvignonom.

TEMPRANILLO  Najcjenjenija je španjolska crvena sorta. Rano zrije, pa otud i španjolska riječ “temprana” (rano). Kao mlada sorta ima aromu jagode. Njeguje se u barriqueu, gdje se arome savršeno nadopunjuju s francuskim ili američkim hrastom te daju bogata i snažna vina iznimne dugovječnosti. Miješa se s cabernetom i merlotom.

BARBERRA  Talijanska crvena sorta, dobro rodi i kad se uzgaja na siromašnu tlu. Vino je bogate arome i boje te niske razine tanina.    
 Vinorodno područje Kopar najtopliji je dio Mađarske, idealan je za proizvodnju vrhunskih vina, i to ne samo zbog temperatura nego i zbog vapnenačkoga terena koji čuva toplinu korijena. Kako je tlo porozno i ima velikih šupljina, kroz njega se isparavaju termalne vode pune dragocjenih minerala i napajaju lozu, pa vina s  te submediteranske mikrolokacije imaju poseban okus.

Želite prijaviti greške?