Znate li što znači Pliva? pitao me prije nekoliko dana naš stalni
čitatelj. Nisam znala, pa me podučio: Pliva je kratica i znači
"proizvodnja lijekova i veterinarskog asortimana".
Razgovarali smo, dakako, o kraticama, kojih je u novinama sve više.
Nedavno, u vrijeme upisa u škole, čitateljica je tražila od mene
objašnjenje kratica JMO i TES.
Ni to nisam znala, pa sam zamolila novinarku za pomoć, a ona je
objašnjenje dobila u Ministarstvu obrazovanja koje nam je i dostavilo
materijal (uvjete upisa). Dakle, JMO je jedinstveni model obrazovanja,
a TES je kratica za posebni program za djecu s teškoćama u razvoju. Ova
posljednja nije baš logična i teško bi je itko izvan struke odgonetnuo.
Prema onome što čujem od čitatelja, pomalo ste ljutiti jer mislite da
vas Večernji list zapljuskuje kraticama i svakoga se dana rađaju nove.
Sigurno je da je praktičnost prisilila ljude na korištenje kratica.
Dobar primjer je, prisjetimo se, SOS. Lakše je i kraće poslati tu
poruku nego "Save our souls". A danas nas i štednja, imperativ našeg
vremena, tjera da sve pokušamo skratiti, pojednostavniti. Štedimo
prostor na papiru ili vrijeme u govoru.
S vremenom i učestalošću uporabe neke kratice prestaju to biti, tako su
dobro prihvaćene da su postale vlastitim imenima tvrtki, institucija,
udruga... Tko još kaže: Idem na benzinsku stanicu Industrije nafte. Svi
kažu: Idem na Ininu benzinsku... Inina je kratica toliko korištena da
samo prvo slovo pišemo veliko. Svi znamo što znači, na primjer, HNB,
MMF, EU, možda ne znamo točno što znači kratica DNK
(dezoksiribonukleinska kiselina), ali svi znamo što je DNK analiza.
U posljednje nam se vrijeme preko Večernjakovih stranica u svijest
useljavaju kratice poput JPP (javno-privatno partnerstvo), HROK
(Hrvatski registar obveznika kredita), DTK
(distribucijsko-telekomunikacijska kanalizacija) i druge. Problemi
nastaju kad ista kratica ima više značenja. Primjera radi, istražila
sam na internetu kraticu DTK. Uz već spomenuto domaće značenje,
kompjutoraši svakako znaju za tvrtku DTK, jednog od najvećih
proizvođača računala, manje se zna za DTK, dansku transportnu
kompaniju, i tako redom.
Staro je novinarsko pravilo da je korištenje kratica dopušteno, ali je
obveza pri prvom njezinu spominjanju napisati i cijelo značenje.
Večernjakovi se novinari i urednici drže toga pravila i čitatelji nikad
nisu uskraćeni za objašnjenje kratice. Urednici ih često koriste i u
naslovima iz vrlo praktičnog razloga - kroničnog nedostatka prostora.
Stoga se ne treba zavaravati i ići u borbu protiv kratica, mudrije je
što prije naučiti njihovo značenje. Ono protiv čega se Večernjakovi
novinari i urednici mogu boriti jest nepotrebno i nesuvislo skraćivanje.
Mnogi bi htjeli izbjeći skraćivanje naziva tvrtki, institucija, udruga, no to je nemoguće, bolje ih je naučiti i služiti se njima
