Vinko Fostač, mr. oecc. iz Zagreba, ljuti se zbog dvaju
naziva za našu nacionalnu marku, brand kulen i kulin. Još mu je
čudnije ime slavonske udruge Kulen-kulin. Smatra da nacionalni proizvod
iz marketinških razloga mora imati jedan naziv. Premda nije
jezikoslovac, ispravnim smatra kulin,
procjenjujući kako je kulen u Slavoniji, osobito istočnoj, posljedica
utjecaja srbijanske ekavice.
Uspoređuje kulin s kulinarstvom, a ne kulenarstvom. "Moji seljani
iz Stupničkih Kuta svi do jednoga kažu kulin, a Đuro Perica iz Nijemaca
izvorno kaže kulin, dok se na prvi mah moj prijatelj dr. Danko
Matasović kolebao jer su čak i u Požegi neki govorili kulen kao njegovi
Babogredci ili Štitarci. Vas cijenjena gospođo, molim, kao stručnjaka
za ove teme, da se zauzmete i pišite o tome, kako bi svi Hrvati
svoj izuzetno kvalitetan proizvod plasirali na svjetsko tržište s
imenom i dizajniranim logotipom KULIN."
Stručnjak ne stručnjak, ali o kulenu sam prvi put pisala još 1989. u
Nedjeljnome Vjesniku u kolumni, a 1990. i u istoimenoj knjizi
Enciklopedija špeceraja. Kulen od 14 karata. Alemko Gluhak i drugi
jezikoslovci na taj su se tekst oslanjali kao na moderan izvor iako se
on spominje rječnika od 15. stoljeća i kulena, kulijena, i kulina. Ali
to ne ide od lat. culinaris, kuhinjski, nego od lat. culleus, mijeh. Za
trbušasta se, uostalom, kaže i kuljav. (Usput, i dio nas kajkavaca smo
ekavci.)
Toliko o jeziku, a kad je riječ o kulenu i kulinu, zauzimat ću se za
oba imena premda sam naslijedila Lajtmanovu, Večernjakovu Kulenijadu,
koja je poslije 20 godina održavanja odumrla ostavivši tradiciju
ocjenjivanja kakvoće i ime u brojnim imitatorima. Upravo zahvaljujući
toj priredbi i Večernjakovu, zapravo Vrtovu timu, uz druge i prof. dr.
Josipu Živkoviću, prof. dr. Branimiru Čavleku i dr. Krsti Benčeviću,
koji je za Vrt napisao serijal "Mala škola kulena", što je prerastavši
i u knjigu, postao početnicom za ozbiljniju i kontroliranu proizvodnju,
stvorena je ne jedna nego više robnih marki.
Samo je jedna od njih kulin Galović Tomislava Galovića, koji je
potaknuo i za kulen / kulin prvi u nas proizvod ishodio zaštićeno
zemljopisno podrijetlo. Tek poslije slijede ozbiljna istraživanja
i ulaganja, ponajprije ekipa doc. dr. Damira Kovačića i brojnih
kulenara. Bravo u svakom slučaju. Dvojbu o imenu procjenjujem mnogo
manje važnom od svih tih tema, a ponajprije stoga što kulena kao
tržišnog proizvoda još nemamo dovoljno ni za domaće tržište, a kamoli
za ozbiljan izvoz.
VRT ZEMALJSKI
Kulen / Kulin
